Naime, antibiotici se iz organizma izlučuju dijelom metabolizirani, dijelom u obliku ishodne djelatne tvari, a dijelom u obliku konjugata te kao rezidue ulaze u okoliš (otpadne vode, procjedne vode s odlagališta, industrijske vode i drugo) odnosno rijeke i jezera.

Povećana je zabrinutost zbog sudbine antibiotika u vodi te mogućeg štetnog i razmjera mogućih štetnih učinaka te to predstavlja kako javno zdravstveno i ekološki problem tako i znanstveni izazov. Europska komisija je u ožujku 2015. donijela listu tvari, uključujući i makrolidne antibiotike, a koje je potrebno pratiti u području strategije brige o vodama, a u skladu s Direktivom 2008/105/EC.

U Hrvatskoj je prvi puta provedena opsežna studija tijekom dvogodišnjeg perioda (2013. i 2014. godine) pri čemu je na 39 mjesta uzorkovana površinska voda rijeka Dunavskog i Jadranskog sliva. Preko 360 uzoraka analizirano je analitičkom tehnikom, LC-ESI-MS/MS, u za tu svrhu razvijenom analitičkom metodom u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. A. Štampar, a za istovremeno mjerenje sulfonamida, makrolidnih antibiotika, diuretika torasemida, fumagilina i kloramfenikola.

Rezultati su pokazali da su u najvećem broju uzoraka izmjerene koncentracije eritromicina, azitromicina, sulfametoksazola, sulfapiridina, sulfadiazina i sulfametazina dok u niti jednom uzorku nisu nađeni ostali mjereni sulfonamidi kao i kloramfenikol, torasemid i fumagilin.

U drugim komparativnim znanstvenim studijama nađene su također niske razine lijekova, ali danas znamo da koncentracije koje su se ranije smatrale neškodljivima sada su u fokusu interesa, znanstvenog i javno zdravstvenog, i povećane zabrinutosti zbog razvijanja sojeva bakterija otpornih na antibiotike i tako mogućeg štetnog učinka na ljudsko zdravlje, vodeni svijet i ukupan okoliš.

Ivešić M, Krivohlavek A, Žuntar I, Tolić S, Šikić S, Musić V, Pavlić I, Bursik A, Galić N. Monitoring of selected pharmaceuticals in surface waters of Croatia. Environ Sci Pollut Res 2017; 24: 23389-23400. doi:10.1007/ s11356-017-9894-4