Anksioznost kao uzrok funkcionalne dispepsije
Klara Čičić, dr. med.
16.07.2015.
Anksioznost je povezana je sa višestruko povećanim rizikom za nastanak funkcionalne dispepsije tijekom desetogodišnjeg razdoblja, objavljeno je u časopisu Gastroenterology.
Mnogobrojne su studije ukazale na povezanost anksioznosti i depresije s funkcionalnim poremećajima probavnog sustava, no smjer uzročno-posljedične povezanosti ostaje nepoznat.
Anksioznost je povezana je sa čak 7,6 puta većim rizikom za nastanak funkcionalne dispepsije (FD), no ne i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB-a). Na početku studije 15,6% osoba imalo je FD, a na kraju 13,3%. GERB je nađen u 38,8% osoba na početku i 39,8% na kraju studije. Depresija se nije pokazala rizičnim čimbenikom za FD.
U 10-godišnjoj švedskoj studiji sudjelovalo je 700 osoba nasumično odabranih iz opće populacije. Sudionicma je učinjena endoskopija probavnog trakta na početku studije te su na početku studije i nakon 10 godina ispunili upitnike Abdominal Symptom Questionnaire i Hospital Anxiety and Depression Scale.
Mnogobrojne su studije ukazale na povezanost anksioznosti i depresije s funkcionalnim poremećajima probavnog sustava, no smjer uzročno-posljedične povezanosti ostaje nepoznat. U ovoj studiji uočeno je postojanje anksioznosti prije početka simptoma FD.
Funkcionalna dispepsija prema Rome-III kriterijima predstavlja postprandijalnu nelagodu, ranu sitost, bol i žarenje u epigastriju, a bez dokazane strukturalne bolesti koja bi objašnjavala simptome.
