Kako bi odredili kasne posljedice traumatske ozljede mozga, autori istraživanja proveli su analizu podataka tri odvojene prospektivne kohortne studije s dobro okarakteriziranim ispitanicima i longitudinalnim dugogodišnjim praćenjem. Cilj je bio ispitati povezanost traumatske ozljede mozga s razvojem Alzheimerove bolesti i drugih demencija te s oboljevanjem od Parkinsonove bolesti. Od ukupno 7130 ispitanika (40,4% muškaraca; prosječna dob 79,9 godina), 865 ispitanika prijavilo je traumatsku ozljedu mozga s gubitkom svijesti. Prikupljeni su i analizirani podatci kognitivnih i kliničkih testiranja kojima su ispitanici bili podvrgnuti tijekom dvadesetogodišnjeg praćenja u svrhu otkrivanja demencije i podatci dobiveni autopsijom.

Nije pronađena povezanost između traumatske ozljede mozga s gubitkom svijesti i Alzheimerove bolesti ili pojave umjerenog kognitivnog oštećenja. Međutim, traumatska ozljeda mozga s gubitkom svijesti duljim od jednog sata povezana je s 3,5 puta većim rizikom od Parkinsonove bolesti, te s progresijom parkinsonizma i postmortalnim neuropatološkim nalazom Lewyevih tjelešaca. Također, ispitanici koji su prije 25. godine života pretrpjeli ozljedu glave s gubitkom svijesti bili su pod povećanim rizikom za akumulaciju Lewyevih tjelešaca u usporedbi s onima koji nikad nisu doživjeli takvu ozljedu.

Zaključno, podatak o ozljedi mozga bi uz ostale simptome i rizične čimbenike mogao biti od velike koristi pri procjeni izgleda za razvoj Parkinskonove bolesti. Također, iako većina ljudi koja pretrpi ozljedu glave neće razviti Parkinsonovu bolest, rezultati ovog istraživanja predstavljaju dodatan dijagnostički alat za kliničare.