Štitnjača i trudnoća

Majčini problemi sa štitnom žlijezdom mogu imati utjecaj na fizički i psihički razvoj djeteta. Potrebno je pod kontrolom imati eventualne bolesti štitne žlijezde, a ne smije se zanemariti ni činjenica da su bolesti štitnjače u određenoj mjeri nasljedne. Promjene u funkciji štitnjače normalna su popratna pojava tijekom trudnoće, ali je važna i redovita kontrola štitnjače. Moguć je malen porast volumena štitnjače, ali to je nešto češće u predjelima sa zabilježenim deficitom joda. S funkcionalnim promjenama štitnjače povezana su dva hormona – humani korionski gonadotropin (HCG) i estrogen. Stanje granične hipertireoze često nije potrebno medikamentozno liječiti, ali stanje hipotireoze jest. Pravilna sekrecija hormona štitnjače pomaže održavanje trudnoće te uredan razvoj živčanog sustava djeteta. U prvom tromjesečju, dijete prima hormone štitnjače preko posteljice, zbog čega je važna hormonalna ravnoteža majke. Nakon toga, djetetova štitnjača sazrijeva i sama počinje proizvoditi hormone. Ipak, dijete i dalje ostaje ovisno o majčinom unosu joda, koji je nužan za sintezu hormona štitnjače. Svim trudnicama se preporučuje pregled štitnjače kod specijalista, a ženama koje su i prije trudnoće imale problema sa štitnjačom, preporučuje se češća kontrola stanja tijekom trudnoće.

Preventiva i rana dijagnostika su najvažnije. Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se: ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata; laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače; ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači; scintigrafija štitnjače. CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače.