Bolesti štitnjače zahtjevaju od samog bolesnika, ali i njegove obitelji, radne okoline te šire društvene zajednice aktivan angažman u unaprjeđenju kvalitete života oboljele osobe.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, od toga njih 20% stanovnici su Europe. Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom incidencijom karcinoma štitnjače u svijetu 10/100.000. Žene češće oboljevaju od bolesti štinjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Često su udružene s drugim bolestima žlijezda sa unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću. Bolesti štitnjače zauzimaju drugo mjesto u skupini endokrinoloških bolesti (odmah iza šećerne bolesti).

Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) obilježava "Mjesec svjesnosti o štitnjači" svake godine u siječnju s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. Bolesti štitnjače zahtjevaju od samog bolesnika, ali i njegove obitelji, radne okoline te šire društvene zajednice aktivan angažman u unaprjeđenju kvalitete života oboljele osobe.

Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda)

Štitna žlijezda je jedna od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do tumora opasnih po život. Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste. Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu.

Dva osnovna hormona štitnjače su: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ukoliko se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače).

Od svih bolesti štitnjače češće obolijevaju žene pa se tako hipertireoza češće javlja u dobi od 20-40 godine. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma se mogu smanjiti i sa godinama, te uz gubitak mišicnog tkiva, dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma.

Rizični čimbenici za razvoj bolesti štitnjače

Umor, porast tjelesne težine, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine , netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štinjače.

Uzroci nastanka poremećaja rada štitnjače mogu biti autoimuni procesi u organizmu, loša prehrana, nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi, stres, genetika, trudnoća, menopauza, pušenje.

Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma) koja nastaju uslijed nedostatka joda, tireoditisti (upalne bolesti štitnjače), Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest), toksični adenom (dobroćudni tumor).

Preventiva i rana dijagnostika su najvažnije

Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se:

• ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata,
• laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače,
• ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači, 
• scintigrafija štitnjače.

CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače.

Edukacija

Naučite kako sami možete pregledati štitnjaču, saznajte kako su stres i prehrana povezani s ovom žlijezdom, koju nazivaju energetskom centralom organizma, potražite savjet liječnika ili pođite na pregled. Jer ako vaša štitnjača ne funkcionira pravilno - ne funkcionirate ni vi !

Upute za samopregled - pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.
    Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove 

    jabučice s oteklinom.

2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.
    Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.

3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom. 

Prvi korak - promijenite stil života!

Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana pokušajte odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na ljude i koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na počinak, kako biste odmorili organizam za novi dan.

Bez pravilne prehrane nema zdrave štitnjače

• Izbjegavajte šećer, gluten, kvasac, kravlje mlijeko i sve procesuirane namirnice.
• Voće i povrće je bogato vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima potrebnim za smanjivanje oksidacijskog stresa i upale u organizmu.
• Povećajte unos prehrambenih vlakana jer osobe oboljele od hipotireoze sklone su slabijoj probavi i konstipaciji (zatvoru). Prehrana bogata vlaknima (oko 30 grama dnevno) poboljšava probavu i povećava osjećaj sitosti. Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice.
• Namirnice koje svakako uključite u svoju prehranu, ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje.
• Namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda su: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje. Nemojte ih u potpunosti izbaciti već ograničite unos na 2-3 puta tjedno.
• Neke od najboljih prirodnih izvora joda su jodirana morska sol, meso, riba i morski plodovi.
• Pileće i goveđe mesne juhe i ujušci pomažu probavnoj sluznici i zdravlju štitnjače jer sadrže vrijedne aminokiseline L-prolin i L-glicin.
• Jedite hranu bogatu selenom (losos, brazilski oraščići) i cinkom (bademi, bućine sjemenke, piletina, puretina). Važan regulator upala u tijelu je uspostava ravnoteže omega-3 i omega-6 masnih kiselina u prehrani.
• Omega-3 masne kiseline pomažu zdravlju štitnjače i jačanju neurološke funkcije. U postizanju hormonske ravnoteže pomažu lanene, chia i konopljine sjemenke.
• Kokosovo ulje je izvor srednjolančanih masnih kiselina koje potiču metabolizam, povećavaju energetski unos i osiguravaju sitost.
• Probiotici utječu na regulaciju mikroflore crijeva, konzumirajte probiotičke jogurte, kefir, kiseli kupus i ostalo ukiseljeno povrće.
• Izbjegavajte pića bogata kofeinom (kava, coca-cola, neki čajevi), te stimulanse kao što su pušenje i alkohol.
• Ako pušite – pokušajte postupno smanjiti broj cigareta u danu, preporuka je u konačnici prestanak pušenja.

Povećajte unos vode

Slab rad štitnjače direktno utječe na metabolizam, a za povećanje metaboličkih procesa potrebno je dnevno konzumirati najmanje 8-12 čaša vode. Voda hidrira cijelo tijelo i pomaže tijekom probave hrane te poboljšava osjećaj sitosti.

Tjelesna aktivnost

Budite redovito aktivni jer je tjelesna aktivnost posebno važna ako patite od hipotireoze.  Naporne treninge tijekom kojih se prelaze granice izdržljivosti  izbjegavajte, nisu za vas. Važno je vježbati do maksimalno 70% pune snage, sve iznad toga je preveliki napor te će vašem tijelu izazvati dodatno ispcrpljivanje i stvoriti novi pritisak na već narušeno zdravlje štitnjače. Vježbanje je neophodno za ubrzavanje metabolizma i pomoć pri mršavljenju. Preporuča se 30-45 minuta dnevno tjelovježbe. Ukoliko se već redovito bavite nekom fizičkom aktivnosti, povećajte  aktivnosti za samo 10 minuta dnevno. Ne samo da ćete tako ubrzati metabolizam i smanjiti pritisak na štitnu žlijezdu, nego ćete i ojačati imunološki sustav, ojačati muskulaturu, popraviti raspoloženje te doprinijeti očuvanju mentalnih sposobnosti i pamćenja u starijoj dobi. Preporuka su za početak lagane vježbe, šetnje, nordijsko hodanje, joga, aerobik, vožnja biciklom te postupno povećavajte vlastitu snagu i izdržljivost.

Stres - naučite upravljati stresom kako ne bi stres upravljao vašim zdravljem!

Neizbježan i sveprisutan u našem svakodnevnom životu stres je ujedno i najčešći čimbenik koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače. Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorjevanja. Neučinkoviti načini s kojima često pokušavamo smanjiti posljedice stresa (prejedanja, prekomjerno pijenje kave, redovite konzumacije alkohola i nikotina) ne samo da ne rješavaju neravnotežu kortizola nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, budnost i san, tjelesnu aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom. Iako ne možemo izbjeći stresne situacije, važno je razviti dobre načine suočavanja sa stresom, kako bismo umanjili negativne učinke stresa na organizam. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Važno je i dovoljno spavati, odvojite tijekom dana vrijeme samo za sebe sebi i svoje potrebe te slušajte poruke koje vam šalje tijelo – ne tjerajte ga preko granica izdržljivosti. Odredite vrijeme posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima koje će vas relaksirati te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima. Promijenite perspektivu i biti ćete u mogućnosti drugačije pristupiti rješavanju problema. Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna!