Poboljšanje kvalitete života i prava starijih osoba

Starijim osobama treba osigurati dostupnost primjerene društvene zaštite i dobro ustrojenog i učinkovitog sustava obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi te im pružiti mogućnost da i nadalje sudjeluju u društvenim zbivanjima.

1. Mi, predstavnici država članica Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE; od eng. United Nations Economic Commission for Europe), okupljeni na Ministarskoj konferenciji o starenju održanoj od 19. do 20. rujna 2012. godine u Beču, Austrija, iznova potvrđujemo svoju predanost cilju iskazanom na Ministarskoj konferenciji u Berlinu 2002. godine i susljedno potvrđenom u deklaraciji donesenoj na Ministarskoj konferenciji u Leónu 2007. godine, da provedemo strategiju regionalne implementacije (RIS; od eng. Regional Implementation Strategy) Međunarodnoga plana aktivnosti vezanih uz starenje, donesenoga u Madridu (MIPAA; od eng. Madrid International Plan of Action on Ageing).

2. Pozdravljamo zamjetno produljenje očekivanoga trajanja života stanovništva regije, slijedom čega stalno raste udio osoba koje žive dulje i boljega su zdravlja. Svjesni smo da u nekim državama čije je gospodarstvo u fazi tranzicije, nedavno zabilježena postignuća u smislu produljenja životnoga vijeka još uvijek ne mogu kompenzirati skraćenja očekivanoga trajanja života njihovih žitelja, napose onih muškoga spola, koja se bilježe u prvim godinama procesa tranzicije.

3. Svjesni smo činjenice da neprekidne demografske promjene za ovu regiju predstavljaju kako izvor novih mogućnosti, tako i izvor novih izazova. Predani smo cilju podizanja razine svijesti o mogućnostima starijih osoba te povećanja i obogaćivanja dijapazona tih mogućnosti na dobrobit društava u kojima živimo, kao i cilju poboljšanja kvalitete života starijih osoba time što ćemo im u poznim godinama njihova života olakšati mogućnost osobnoga ispunjenja i dati priliku da sudjeluju u društvenom i gospodarskom razvoju.  

4. Naglašavamo postojanje i značaj prava starijih osoba i sa zabrinutošću primjećujemo da u nekim državama, diskriminacija po dobi starije, napose invalidne osobe, i nadalje priječi da žive punim, zdravim životom kao aktivni pripadnici svojega društva.

5. Također izražavamo spremnost da se suočimo s pojedinačnim i društvenim izazovima proizašlim iz starenja populacije. Kanimo im se suprotstaviti odgovarajućim i održivim mjerama koje će osobama starije životne dobi donijeti financijsku sigurnost, kontinuitet zdravstvene i socijalne skrbi primjerene dobi, što uključuje i dugoročnu skrb i osiguravanje imanentnih sustava koji omogućuju zdravo starenje i potporu takvome starenju, doživotno učenje i sudjelovanje u različitim društvenim sferama lišeno diskriminacije, što se napose odnosi na žene starije životne dobi.  

6. Svjesni smo činjenice da se UNECE RIS/MIPAA-a u zadnjih pet godina provodi u okruženju stalne globalne financijske krize, koja u brojnim državama regije pogađa obitelji i lokalne društvene zajednice, uključujući tu i njihove starije članove, a napose starije žene, ugrožavajući im pravo da uživaju u dostojanstvenom životu.

7. Također smo svjesni činjenice da neke države članice tek moraju osmisliti politike širega obuhvata kako bi primjereno odgovorile na individualne i društvene potrebe populacije koja stari, dok neke države članice teže tome da starijim osobama i ubuduće omoguće postojeću dostupnost primjerene društvene zaštite i dobro ustrojenoga i učinkovitoga sustava obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi te da im pruže mogućnost da i nadalje sudjeluju u društvenim zbivanjima.

Obaveze i ciljevi provođenja plana u petogodišnjem razdoblju

Jedan od ciljeva je i učestalije korištenje inovativnih pristupa uključujući tu i tehnološke i organizacijske inovacije.

8. Prepoznajemo i cijenimo značajan napredak koje su u nakani da ostvare deset obveza i ciljeva iskazanih u UNECE RIS/MIPAA-u u drugom petogodišnjem razdoblju ostvarile brojne države članice. Zamjetna postignuća ostvarena u regiji u okviru spomenutoga implementacijskoga procesa uključuju, uz ostalo, i sljedeće:

(a) sve veću pozornost koju starenju populacije i pojedinaca posvećuju kreatori politike, mediji i široka javnost, što uključuje i sve veće uvažavanje dostojanstva starijih osoba i njihovih temeljnih prava, njihovih mogućnosti da doprinesu društvenom i gospodarskom razvoju, međugeneracijsku solidarnost i koheziju unutar društva;

(b) sve veći broj inicijativa sve širega obuhvata, koje nacionalne sustave socijalne zaštite teže prilagoditi posljedicama demografskih promjena;

(c) sve veću uključenost civilnoga društva, napose organizacija starijih osoba, u osmišljavanje, provedbu i nadzor nad provedbom politika i političkih odredbi koje se tiču prava starijih osoba, njihovih potreba i očekivanja;

(d) sve učestalije korištenje inovativnih pristupa ustrojavanju službi koje pružaju obrazovne usluge i usluge zdravstvene, rehabilitacijske i socijalne skrbi, uključujući tu i tehnološke i organizacijske inovacije te promicanje intenzivnijega uključivanja i partnerstva javnoga, privatnoga i neprofitnoga sektora u razvoj spomenutih službi;

(e) formiranje Radne skupine UNECE-a koja se bavi problematikom starenja, kao međuvladinoga tijela za regionalnu suradnju u provedbi i nadzoru nad provedbom RIS/MIPAA-a.

Izazovi prilikom provođenja strategije i plana aktivnosti vezanih uz starenje

Cilj je osnažiti položaj starijih osoba, napose starijih žena, i spriječiti zlostavljanje, zanemarivanje i usamljenost starijih osoba te osnažiti međugeneracijsku solidarnost.

9. Poznato nam je da su države regije ostvarile nejednolik napredak ka društvu primjerenom svim životnim dobima, deklariranom u MIPAA-u. Također smo svjesni brojnih izazova s kojima se suočava prilikom provođenja RIS/MIPAA-a, u koje spadaju i niže navedeni:

(a) Brojna društva i nadalje su suočena s antropogenim zaprekama i predrasudama koje priječe postizanje međugeneracijske jednakosti i reciprociteta. I nadalje postoji potreba za tim da se zdravstvene politike i politike društvenoga blagostanja usuglasi s mjerama koje imaju za cilj osnažiti položaj starijih osoba, napose starijih žena, i spriječiti zlostavljanje, zanemarivanje i usamljenost starijih osoba te s mjerama koje imaju za cilj osnažiti međugeneracijsku solidarnost;

(b) U brojnim državama čije su politike naklonjene aktivnome i zdravome starenju, postoje tek prilično „skromne" odredbe u tom smislu, koje ne uključuju mjere prevencije bolesti i promicanja zdravlja;

(c) Napredak u prilagodbi nacionalnoga zakonodavstva kojim se reguliraju radna i mirovinska prava, u nekim se državama sporo ostvaruje;

(d) I nadalje postoji potreba da se napore i aktivnosti na nacionalnoj razini usredotoči i usmjeri na to da se sustave socijalne zaštite prilagodi aktualnim demografskim promjenama i financijskim teškoćama i izazovima;

(e) Sve veća potreba za dugoročnom skrbi koju trebaju osigurati ne samo sustavi ustrojeni u javnome sektoru, već i civilno društvo i obitelji, za njih predstavlja dodatne izazove.

Poticanje i promicanje provedbe strategije i aktivnosti vezanih uz starije

10. U cilju poticanja i promicanja provedbe UNECE RIS/MIPAA-a u njegovu trećem implementacijskome ciklusu (2013.-2017.), odlučni smo u nakani da do 2017. godine ostvarimo sljedeće ciljeve naše politike:

I. Potiče se produljivanje radnoga vijeka, a radnu sposobnost održava

(a) Promicanjem i podržavanjem zdravih načina života, duševnoga zdravlja i blagostanja, prevencijom i kontrolom nezaraznih bolesti i osiguravanjem sigurnih i zdravih uvjeta rada, što uključuje mjere kojima se teži uravnotežiti profesionalni život i profesionalno okruženje za cijeloga trajanja radnoga vijeka.

(b) Postizanjem viših stopa zaposlenosti muškaraca i žena starije životne dobi kroz odgovarajuće poticaje vezane uz sustav oporezivanja i sustav socijalne sigurnosti, otvaranje radnih mjesta prilagođenih ovoj dobnoj skupini, fleksibilne rasporede radnoga vremena, informiranje, programe obuke i obnavljanja znanja i vještina prilagođenih dobi te mjere zbrinjavanja starijih osoba poduzete u javnome i privatnome sektoru.    

(c) Kreiranjem politika tržišta rada utemeljenih na znanstvenim dokazima, u okviru kojih je prepoznato da politike zapošljavanja mladih i starijih osoba moraju biti komplementarne i na dobrobit sviju. Valja promicati pozitivne stavove prema starijim zaposlenicima i boriti se protiv diskriminacije prema dobi na tržištu rada.

(d) Iznalaženjem fleksibilnijih načina umirovljenja i poticanjem duljeg ostanka u aktivnom radnom statusu sukladno potrebama i težnjama pojedinca.

(e) Provođenjem reformi mirovinskoga sustava u cilju prilagođavanja produljenju životnoga vijeka i rastućem broju starijih osoba koje rade „na crno", potičući pritom, shodno prilikama, produljenje zdravoga radnoga vijeka i održavajući međugeneracijski reciprocitet i međugeneracijsku jednakost, promičući održivost i primjerenost mirovinskoga sustava kako u javnom, tako i u privatnom sektoru te osiguravajući posvemašnju pokrivenost ovakvim sustavima.

(f) Promicanjem uloge starijih radnika kao prenositelja znanja i iskustva na mlađe radnike.

II. Promiče se sudjelovanje, nediskriminacija i uključenost starijih osoba u društvo

Mediji trebaju graditi sliku društva koje njeguje uravnotežen odnos prema pripadnicima svih životnih dobi, naglašavaju pozitivne aspekte starenja, razvijaju i zagovaraju nediskriminacijsku sliku o starijim osobama i šire informacije o starenju kao prirodnoj fazi razvoja svakoga pojedinca.

(a) Smanjenjem materijalne oskudice, siromaštva i isključenosti starijih osoba, napose žena, iz društva te olakšavanjem pristupa starijih osoba resursima koji im omogućuju da zadovolje svoje potrebe.

(b) Poticanjem i osnaživanjem nagnuća ljudi da realiziraju svoj potencijal i za trajanja cijeloga životnoga vijeka ostvare tjelesno, duševno i socijalno blagostanje te u potpunosti sudjeluju u društvenim zbivanjima shodno njihovim potrebama, željama i mogućnostima.

(c) Osiguravanjem doživotnoga pristupa visokokvalitetnoj izobrazbi i obuci, uključujući tu i neformalne i službeno nepriznate oblike učenja, kao načina promicanja aktivnoga i ispunjenoga života u svakoj životnoj dobi.

(d) Olakšavanjem i poticanjem sudjelovanja starijih osoba u političkom, kulturnom i društvenom životu.

(e) Olakšavanjem i poticanjem sudjelovanja starijih osoba, napose starijih žena, u procesima odlučivanja na svim razinama, kako izravno, tako i putem organizacija starijih osoba ustrojenim na različitim razinama civilnoga društva.

(f) Poticanjem medija i svih drugih subjekata koji oblikuju javno mnijenje, na to da stvore i zagovaraju sliku društva koje njeguje uravnotežen odnos prema pripadnicima svih životnih dobi, naglašavaju pozitivne aspekte starenja, razvijaju i zagovaraju nediskriminacijsku sliku o starijim osobama i šire informacije o starenju kao prirodnoj fazi razvoja svakoga pojedinca. U planiranje, provedbu i vrednovanje ovakvih medijskih programa valja uključiti i mlađe i starije osobe.

(g) Promicanjem lake dostupnosti informacija kako mladim, tako i starijim osobama te izobrazbom koja ima za cilj osigurati dostojanstvo, ostvarivanje prava i ispunjenja obveza i odgovornosti ovih osoba.

(h) Poboljšanjem načina prikupljanja i razmjene podataka, statističkih podataka i kvalitativnih informacija u cilju boljega praćenja i nadzora nad kvalitetom i dostojanstvom življenja starijih osoba, što uključuje i prepoznavanje i registriranje slučajeva povrede njihovih prava, kako bi se osmislilo i provelo odgovarajuće političke mjere utemeljene na znanstvenim dokazima.

(i) Vođenjem računa o raznorodnosti potreba rastućega broja starijih osoba -pripadnika nacionalnih manjina i selilačkih naroda (migranata), kako bi se osiguralo njihovu potpunu integraciju u društvo i njihovo sudjelovanje u društvenim zbivanjima.

III. Dostojanstvo, zdravlje i samostalnost u starijoj životnoj dobi promiču se i štite

Promiče se funkcionalnost i vođenje samostalnog života i aktivna uključenosti tijekom cijelog životnog vijeka.

(a) Zaštitom dostojanstva starijih osoba, napose onih invalidnih, te poticanjem i osnaživanjem njihova osjećaja pripadnosti i samosvijesti kroz mjere kojima je, među ostalim, cilj suprotstaviti se bilo kakvom obliku predrasuda, zanemarivanja, zlostavljanja i diskriminacije prema dobi i spolu.

(b) Osnaživanjem mjera koje imaju za cilj promicanje zdravlja, skrbi i zaštite, kao i prevencije bolesti i povreda u svim životnim dobima, smanjujući time vjerojatnost obolijevanja i invalidnosti te osiguravajući visoki stupanj tjelesne i duševne funkcionalnosti i vođenje samostalnoga života neovisnoga o tuđoj pomoći, kao i aktivne uključenosti za cjelokupnoga trajanja životnoga vijeka.

(c) Pridavanjem posebne pozornosti preventivnim mjerama, ranoj dijagnostici i liječenju te skrbi, napose onoj dugoročnoj, kao i socijalnoj zaštiti osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije, uz osiguravanje njihova dostojanstva i nediskriminiranosti u društvu.

(d) Uvažavanjem odlučnosti i samosvijesti te dostojanstva kao ključnih vrednota sve do samoga kraja životnoga vijeka svakoga pojedinca. Ovo napose mora biti misao-vodilja i temeljni stav sestrinskoga i liječničkoga osoblja, uključujući tu i ono koje pruža palijativnu skrb.

(e) Stremljenjem tome da se starijim osobama omogući održati najvišu moguću razinu zdravlja i funkcionalnosti prije, tijekom i nakon prirodnih i antropogenih katastrofa, i to poticanjem koordinirane potpore tamo gdje je ona potrebna, pružene od strane različitih sektora.

(f) Olakšavanjem pristupa dobi primjerenim, cjenovno pristupačnim i učinkovitim visokokvalitetnim uslugama i robama te povećanjem mobilnosti putem lokalnih zajednica, okruženja i transportnih sustava naklonjenih starijim osobama i prilagođenih njihovim potrebama.

(g) Razvijanjem inovativnih metoda i tehnologija u cilju osiguravanja pouzdane, cjenovno pristupačne i sigurne potpore i skrbi za starije osobe u njihovu vlastitom domu.

(h) Pružanjem mogućnosti „starenja na licu mjesta", odnosno u okruženju vlastitoga doma, koju se osigurava promicanjem komplementarnih usluga i potpore pojedincima i njihovim obiteljima, kako bi se starijim osobama omogućilo da što dulje nastave živjeti u vlastitom okruženju i lokalnoj zajednici. Pri osmišljavanju i pružanju ovakvih usluga valja voditi računa o posebnim potrebama žena, napose onih koje žive same.

(i) Promicanjem arhitektonskih preinaka i inovativnoga dizajniranja stambenih objekata u svrhu prilagođavanja promijenjenim potrebama i funkcijskim sposobnostima osoba koje stare, napose starijih osoba koje žive same.

(j) Pružanjem odgovarajućih oblika potpore različitim vidovima samo-pomoći koji starijim osobama omogućuju samostalan život ili život uz pomoć drugih osoba, što uključuje međugeneracijski osmišljene stambene objekte te prepoznavanje i uvažavanje nužnosti procjene potreba pojedinaca i primjereno udovoljavanje tim potrebama bilo u odgovarajućim institucijama, bilo u okruženju vlastitoga doma, čime se osigurava dostojanstvo svih starijih osoba.

(k) Osiguravanjem kontinuiteta cjenovno pristupačne, visokokvalitetne skrbi, u rasponu od različitih oblika primarne skrbi i skrbi utemeljene na angažmanu lokalne zajednice pa sve do različitih oblika institucionalne i palijativne skrbi.

(l) Prepoznavanjem i poboljšanjem situacije njegovatelja -laika i profesionalnih njegovatelja, uključujući tu i one koji skrbe za migrante, putem osiguravanja odgovarajuće obuke, dostojanstvenih uvjeta rada i primjerene novčane naknade.  

(m) Prepoznavanjem situacije u kojoj se nalaze  i pružanjem potpore njegovateljima - članovima obitelji, koji su u većini slučajeva žene, u ispunjavanju njihovih zahtjevnih zadaća, uključujući tu i osiguravanje mogućnosti da „pomire", odnosno usklade svoje profesionalne i obiteljske obveze te mjere socijalne zaštite. 

IV. Potiče se i održava međugeneracijska solidarnost

(a) Promicanjem i osnaživanjem dijaloga između više naraštaja i njihovom istodobnom obukom koja osobama različitih životnih dobi omogućuje da uče zajedno i da uče jedni od drugih. U ovakvu obuku valja uključiti sve dionike procesa, uključujući tu i vlade, nevladine organizacije, privatni sektor i široku javnost.

(b) Poboljšanjem suradnje organizacija mladih i organizacija starijih osoba kao temelja društvenoga razvoja.

(c) Prepoznavanjem i poticanjem zajedničkoga dobrovoljnoga rada osoba svih životnih dobi.

(d) Osmišljavanjem i provođenjem edukacijskih kampanja namijenjenih širokoj javnosti, napose mlađim naraštajima, posvećenih problematici starenja stanovništva i pojedinca, što uključuje i podučavanje o zdravom starenju kao dijelu životnoga vijeka, uključeno u nastavne planove i programe svih obrazovnih institucija, pri čemu isto tako valja poraditi i na podizanju razine svijesti starijih osoba o problemima, životnim uvjetima i izazovima s kojima se suočavaju mlađi naraštaji.

(e) Razvijanjem i provođenjem društveno odgovornih i budućnosti okrenutih gospodarskih te odgovornih financijskih strategija koje će obuhvatiti mogućnosti i očekivanja kako sadašnjih, tako i budućih naraštaja, pri čemu valja promicati pružanje jednakih šansi za samoodređenje.  

Promicanje aktivnog zdravog starenja

11. U cilju ostvarivanja ciljeva naše politike u okviru provedbe UNECE RIS/MIPAA-a u razdoblju od  2013.-2017. godine, naglašavamo značaj sustavnoga skretanja pozornosti na problematiku starenja u svim političkim sferama te promicanja aktivnoga starenja kako ga definira Svjetska zdravstvena organizacija (SZO; eng. WHO, od World Health Organization) u svim nacionalnim političkim procesima, pri čemu je u te aktivnosti poglavito nužno „ugraditi" pristup sagledavanja kontinuuma životnoga vijeka i analiziranja ljudskih života u strukturalnom, društvenom i kulturološkom kontekstu. Također naglašavamo potrebu za tim da se, tamo gdje je to moguće, ova nastojanja utemelje na najnovijim aktivnostima i postignućima međunarodne zajednice od značaja za promicanje aktivnoga starenja, uključujući tu i prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti i bavljenje društvenim odrednicama zdravlja.

12. U različitim ćemo se društvenim okruženjima truditi podići razinu svijesti o općenitim, kako aktualnim, tako i budućim prednostima promicanja zdravoga starenja, pri čemu ćemo posebice naglasiti potrebu za alociranjem dostatnih resursa potrebnih za provedbu ovakvih aktivnosti. Također ćemo se trsiti da se diljem regije usvoje inovativni i učinkoviti pristupi koji će ishoditi političkim akcijama, primjerice oni promicani tijekom Europske godine posvećene zdravome starenju i međugeneracijskoj solidarnosti (2012.) te pratiti ishode u susljednome razdoblju.  

13. Također naglašavamo da politike koje se tiču starenja i njihovu provedbu valja shvatiti kao podijeljenu odgovornost svih glavnih društvenih dionika. Slijedom navedenoga, postoji potreba za učinkovitim promicanjem suradnje između vlade, kreatora politike, privatnoga sektora, socijalnih partnera, istraživača i organizacija starijih osoba, odnosno organizacija namijenjenih starijim osobama te drugih nevladinih organizacija. Takva suradnja napose je važna pri prepoznavanju problema koji iziskuju kreiranje novih politika, kao i pri osmišljavanju i iznalaženju odgovarajućih rješenja, a uvjet je i za učinkovitu provedbu politika koje se tiču starenja utemeljenih na znanstvenim dokazima te nadzor nad provedbom takvih politika i vrednovanje polučenih rezultata.

14. Svjesni smo činjenice da je istraživački rad od presudnoga značaja za razvoj i provedbu učinkovitih politika i programa. Održive istraživačke infrastrukture, napore usmjerene na poboljšanje metodologije prikupljanja podataka, longitudinalna istraživanja i međusektorsku suradnju valja i nadalje osnaživati i razvijati.

15. Prepoznajemo i uvažavamo doprinos civilnoga društva i osobne doprinose starijih osoba u procesu provođenja odredaba RIS/MIPAA-a te ćemo i nadalje predano raditi na održavanju stalnoga partnerstva između svih glavnih dionika ovoga implementacijskoga procesa.

16. Cijenimo doprinos koji su provedbi UNECE RIS/MIPAA-a dali Europski centar za politiku socijalnoga blagostanja i istraživanje (u engleskome izvorniku: European Centre for Social Welfare Policy and Research) koji djeluje u okviru Ujedinjenih naroda te Međunarodni institut za zdravo starenje Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Malti (INIA; od eng. International Institute on Ageing).

17. Svjesni smo uloge nacionalnih referentnih centara za starenje i Radne skupine UNECE-a koja se bavi problematikom starenja kao nositelja provedbe i nadzora nad provedbom RIS/MIPAA-a diljem regije, zaslužnih za izmjenu informacija i primjera najbolje prakse. Aktivnostima koji se odvijaju preko njezina Ureda, Radna skupina koja se bavi problematikom starenja usmjerila je i koordinirala aktivnosti vezane uz drugu reviziju i proces vrednovanja RIS/MIPAA-a te pripremu ove Ministarske konferencije o starenju.

18. Predano ćemo raditi na tome da se Radnu skupinu koja se bavi problematikom starenja održi u funkciji dugoročnoga međuvladinoga tijela koje će u okviru aktivnosti UNECE-a biti nositeljem provedbe i nadzora nad provedbom RIS/MIPAA-a te ćemo aktivnostima te radne skupine davati stalnu potporu i financijski im doprinijeti u najvećoj mogućoj mjeri.    

19. Cijenimo ulogu Tajništva UNECE-a koje je, u suradnji s drugim dionicima ovoga procesa, državama članicama pomoglo u provođenju UNECE RIS/MIPAA-a i odredaba deklaracije donesene na Ministarskoj konferenciji u Beču 2012. godine, uz ostalo, potporom koju im je pružilo u procesu razvoja nacionalnih kapaciteta koji im omogućuju da se na primjeren način nose s problematikom starenja. Suradnju između Tajništva UNECE-a i njegovih glavnih partnera unutar sustava UN-a, napose subjekata koji se bave problematikom starenja poput Populacijskoga fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA; od eng. United Nations Population Fund) i Regionalnoga ureda SZO-e za Europu, valja dodatno osnažiti.

20. Komisiji Europske Unije zahvaljujemo na novčanom doprinosu organizaciji istraživačkih foruma i foruma sudionika civilnoga društva.

21. Republici Austriji izražavamo iskrenu zahvalnost na tome što je 2012. godine prihvatila biti domaćinom Ministarske konferencije UNECE-a o starenju, kao i na gostoljubivosti iskazanoj tom prigodom.