Pri tome su izuzetno značajne političke odluke i strategija pretočena u akcijki plan u kojem će se naglasiti međusektorska suradnja i suradnja sa znanstvenim institucijama i stručnim udrugama civilnog društva.

Dokumenti Svjetske zdravstvene organizacije govore o kroničnim nezaraznim bolestima kao o najvećem javno-zdravstvenom problemu diljem svijeta, a o tjelesnoj neaktivnosti kao o jednom od glavnih uzroka tih bolesti, kao i jednom od glavnih uzroka smrti i uzroka izgubljenih zdravih godina života.

Statistički podaci o tjelesnoj aktivnosti, kao i o uzrocima pobola i smrtnosti u Republici Hrvatskoj, otkrivaju potrebu za žurnim mjerama promicanja tjelesne aktivnosti u cjelokupnoj populaciji. Iako treba odati priznanje svim kampanjama i akcijama koje su provele različite institucije, statistički podaci o (pre)velikom udjelu tjelesno neaktivnih osoba u populaciji Hrvatske traže sustavan pristup ovome problemu. Najbolji praktični primjer iz drugih zemalja pokazuju da samo sustavni pristup, s jasno postavljenim zajedničkim ciljevima i s koordiniranom akcijom različitih društvenih sektora, može donijeti značajna poboljšanja.

Dakle, alarmantni javno-zdravstveni epidemiološki podaci u Hrvatskoj i neosporni znanstveni dokazi o javno-zdravstvenoj koristi tjelesne aktivnosti hitno traže neodgodivu izradu Nacionalnog plana promicanja zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti (ZUTA-e). Realizaciju toga plana, nakon uvida u sve relevantne informacije u zemlji, prihvaćanja relevantnih zakona i pravilnika, uz nužnu snažnu političku podršku te uz osiguranje primjerenih sredstava za njegovu provedbu, mora razviti i voditi tim visokokompetentnih stručnjaka.

Stjepan Heimer