Prim. dr. sc. Spomenka Tomek – Roksandić, dr. med., voditeljica Referentnog centra MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba, CZG Nastavnog zavoda za javno zdravstvo„Dr. Andrija Štampar“ je prikazala gerontološkojavnozdravstvenu analizu i usporedbu broja hospitalizacija i b.o. (bolnoopskrbnih) dana starijih osoba (65+) u Hrvatskoj od 2009. -2013. godine koji se kontinuirano povećavao od 35,98-39,7% u ukupnom broju b.o. dana. Takvi gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji upućuju na povećanu zdravstvenu potrebu za gerijatrijskom zdravstvenom skrbi na razini sekundarne kao i primarne zdravstvene zaštite.

Specifičnosti termoregulacije uslijed procesa starenja

Brojne su specifičnosti nedostatne termoregulacije uslijed procesa starenja, tako da su osobe u starijoj životnoj dobi ugroženije od pojavnosti hipertermije (povišene tjelesne temperature) i hipotermije (snižene tjelesne temperature) u odnosu na mlađu populaciju.

CZG ZJZ „Dr.Andrija Štampar“ je izradio preporuke za zaštitu od vrućine kao i od hladnoće za starije osobe, koje je nužno primijeniti uz individualni gerontološki pristup te poznavanje rizičnih čimbenika (predisponirajućih bolesti i stanja, lijekova) za nastanak hipotermije i hipertermije.

Pojavnost bolesti (poput vaskularnih), stanja (uslijed pothranjenosti, hipoglikemije i dr.), primjena određene medikamentozne terapije (npr. diuretici) kao i neprimjerena fizička aktivnost starijih osoba uz dehidraciju, mogu biti predisponirajući čimbenici za pojavnost incidenta vezano za promjene u termoregulaciji.

Fizikalne metode (utopljavanje ili hlađenje) i protokol mjerenja tjelesne temperature imaju izuzetan značaj u pristupu starijoj osobi s povišenom ili smanjenom tjelesnom temperaturom.

Posebnu pažnju je potrebno usmjeriti na specifičnosti pravovremenih i pravilno primijenjenih stručnih postupaka u slučaju pojavnosti hipertermije / ili hipotermije u starijih osoba (npr. postepeno utopljavanje u slučaju hipotermije, slojevita odjeća).

U dubokoj hipotermiji su srčani zastoj ili ventrikularna fibrilacija česti uzrok smrti za gerijatrijskog bolesnika. Naglašeno je da se takvog gerijatrijskog bolesnika ne bi smjelo proglasiti mrtvim sve dok se reanimacija pokaže nedjelotvornom nakon što se podigne tjelesna temperatura najmanje do 35.8°C.

Zaključno je istaknut značaj kontinuirane doedukacije iz gerontologije i gerijatrije te primjena  preporuka za sprječavanje poremećaja u termoregulaciji starijih osoba, na što posebno  trebaju upućivati timovi liječnika opće/obiteljske medicine koji imaju ključnu ulogu u provedbi zaštite zdravlja starijih osoba.

Dr. sc. Nada Tomasović Mrčela, dr. med., Voditeljica Odsjeka za geroprofilaksu i promociju zdravog aktivnog starenja, Centar za gerontologiju Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo”Dr.Andrija Štampar”