Evaluacijsko mišljenje pred pristupnih misija EU potvrdilo je usklađenost naše ljekarničke organiziranosti i prakse te zakonodavstva za lijekove s važećim organizacijskim iskustvima i zakonodavnom praksom većine država EU.

Ljekarništvo u Hrvatskoj organizirano je kao javna djelatnost u sustavu zdravstva na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zaštite, sukladno odredbama zdravstvenog zakonodavstva i regulative (Zakon o ljekarništvu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti s provedbenim propisima). Sadašnji ustroj i organiziranost rezultat je: naslijeđenog stanja u ljekarništvu do 1990. godine, djelomične privatizacije (tranzicije vlasništva djelatnosti) županijskih ljekarničkih ustanova te intenzivnog 20-godišnjeg osnivanja novih ljekarni i ljekarničkih ustanova u privatnom vlasništvu, bez ili prema naknadno usvojenim kriterijima za nacionalnu mrežu ljekarni. Važeći zakonski propisi sadržaj ove zdravstvene djelatnosti fokusiraju prvenstveno na opskrbu lijekovima i drugim proizvodima za zdravlje. Evaluacijsko mišljenje pred pristupnih misija EU (PEER mision EU, svibanj 2008. godine) potvrdilo je usklađenost naše ljekarničke organiziranosti i prakse te zakonodavstva za lijekove s važećim organizacijskim iskustvima i zakonodavnom praksom većine država EU.

.

Kako je organizirano ljekarništvo u Hrvatskoj?

Ljekarničku djelatnost na dan 01.03.2012. obavljalo je 1080 javnih ugovornih ljekarničkih jedinica (1060 ljekarni i 20 depoa lijekova) i 46 bolničkih ljekarni. U poslovanju ljekarničke službe u Hrvatskoj trenutno je ukupno zaposleno oko 2900 magistara farmacije i 1950 farmaceutskih tehničara.

Ljekarničku djelatnost na dan 01.03.2012. obavljalo je 1080 javnih ugovornih ljekarničkih jedinica (1060 ljekarni i 20 depoa lijekova) i 46 bolničkih ljekarni. U poslovanju ljekarničke službe u Hrvatskoj trenutno je ukupno zaposleno oko 2900 magistara farmacije i 1950 farmaceutskih tehničaraavno.

Javno ljekarništvo je prema važećim odredbama Zakona o ljekarništvu organizirano kroz oblike: samostalnih ljekarni kao privatne prakse u vlasništvu magistra farmacije (iznimno kao "zajedničke" (grupne) privatne prakse više magistara farmacije) ili ljekarničkih i drugih zdravstvenih ustanova s ljekarnama i depoima lijekova kao jedinicama (podružnicama) u vlasništvu domaćih ili stranih fizičkih ili pravnih osoba. Struktura i broj tih ljekarničkih jedinica i oblika u javnom ljekarništvu je sljedeća: ljekarne kao izvorna privatna praksa (134 ljekarni), ljekarne kao privatna praksa na temelju zakupa (129 ljekarni), ljekarničke ustanove u županijskom vlasništvu (196 ljekarni i 9 depoa lijekova), ljekarničke ustanove u privatnom vlasništvu (585 ljekarni), ljekarnička služba u domovima zdravlja (21 ljekarna i 6 depoa lijekova). Zakonski propisi iz 1997. godine omogućili su djelomičnu i specifičnu privatizaciju ljekarničkih jedinica u ustanovama u županijskom vlasništvu i to na način da se vlasništvo nad djelatnošću prenese s društvenog (županijskog) na privatno vlasništvo zaposlenih magistara farmacije.

Trend privatizacije u javnom ljekarništvu

Pokazatelji za Hrvatsku danas su: 4000 stanovnika/ljekarni, 1500 stanovnika/magistru farmacije i 2,6 magistra farmacije /ljekarni. Međutim, nemamo istu kvalitetu i sigurnost u dostupnosti lijekova u svim područjima države.

Trend privatizacije u javnom ljekarništvu, odnosno otvaranje novih ljekarni i ljekarničkih ustanova u privatnom vlasništvu, u vremenu društvene tranzicije od 1991. do 2001. godine bilo je stihijsko i bez donošenja temeljnih kriterija za mrežu ljekarni: gravitirajućeg broja stanovnika (demografski kriterij) i međusobne prostorne udaljenost između ljekarni (geografski kriterij). Tek 2001. godine usvojeni su od strane države temeljni demografski i geografski kriteriji za novo osnivanje ljekarni. U praksi se nažalost oni nisu dosljedno poštivali. Broj ljekarni u Hrvatskoj danas u odnosu na 1991. godinu veći je oko 150%. Statistički pokazatelji razvijenosti ljekarništva u Hrvatskoj potvrđuju pozitivni trend vrijednosti tih pokazatelja kao u državama EU.

Pokazatelji za Hrvatsku danas su: 4000 stanovnika/ljekarni, 1500 stanovnika/magistru farmacije i 2,6 magistra farmacije /ljekarni. Bez obzira na dobre pokazatelje samo širenje ljekarničke mreže nije bilo ravnomjerno. Zbog toga nemamo istu kvalitetu i sigurnost u dostupnosti lijekova u svim područjima države.

Bolničko ljekarništvo

Bolničko ljekarništvo, kao specifičan i visokovrijedan sadržaj, djeluje organizirano u 46 bolničkih ljekarni. Taj dio ljekarništva u organizacijskom i kadrovskom smislu sve teže prati današnje moderne bolničke zahtjeve i ukupan trend razvoja ljekarništva. Zaostajanje je prvenstveno uvjetovano slijedećim razlozima: neriješenim statusom bolničkih ljekarni u bolnicama/kliničkim bolničkim centrima, osporavanjem razvoja ljekarničkih kliničkih kompetencija, neadekvatnim vrednovanjem bolničkih ljekarničkih intervencija te lošom prostornom i tehnološkom opremljenošću.

Ljekarnici

Ljekarnici su vrlo važan intelektualni i stručni potencijal zdravstva Hrvatske. Magistar farmacije u Hrvatskoj godišnje izda oko 21.500 recepata i izvrši oko 5.500 drugih ljekarničkih intervencija.

Magistri farmacije - ljekarnici danas kao najvažniji čimbenici ljekarništva predstavljaju respektabilni intelektualni i stručni potencijal zdravstva Hrvatske. Taj potencijal nije kvalitetno i racionalno prepoznat i iskorišten, prije svega zbog zakonskih ograničenja u kompetencijama za provođenje farmakoterapije te neadekvatnog položaja ljekarništva u zdravstvu. Prema statističkim zdravstvenim pokazateljima o dostupnosti magistara farmacije (oko 1500 stanovnika/magistru farmacije) približili smo se prosjeku dostupnosti u državama EU (oko 1250-1400 stanovnika/magistru farmacije). Magistar farmacije u Hrvatskoj godišnje izda oko 21.500* recepata i izvrši oko 5.500* drugih ljekarničkih intervencija (*prosudba autora prema dostupnim izvorima i podatcima za 2011.). Prosjek u državama EU je oko 15.000 recepata/godišnje, a u Sloveniji oko 20.000 recepata/godišnje. S odgovarajućim stečenim znanjem i vještinama naš magistar farmacije, ekvivalentno kao isti profil stručnjaka drugdje u Europi, ulazi u sustav zdravstva. Njegov profesionalan razvoj kasnije u Hrvatskoj u odnosu na kolege iz EU zaostaje u segmentu specijalističke i supspecijalističke farmaceutske edukacije (pokazatelji broja odobrenih i realiziranih specijalizacija i dr.). Ulaganja u takvu edukaciju vraćaju se zdravstvu višestruko kroz izvrsnost te optimalizaciju farmakoterapije i ishoda liječenja.

Poslovanje ljekarništva

U poslovanju s HZZO-om u 2011. ljekarne su izdale 50 mil. recepata (11,3 recepta/osiguraniku) s prosječnom vrijednošću recepta od 64 kn. Ostvarena ljekarnička usluga po receptu iznosila je 7 kn. Rokovi plaćanja izdanih lijekova na teret HZZO-a bili su oko 185 dana.

Poslovanje ljekarništva bitno se razlikuje od poslovanja drugih zdravstvenih djelatnosti i ustanova u Hrvatskoj. Ljekarne su jedine koje svoje prihode iskazuju po načelima profitnog knjigovodstva, a prihod je izvršena i fakturirana ljekarnička usluga neovisno o tome dali je naplaćena. Nadalje u strukturi ukupnih prihoda oko 65% se ostvaruje u poslovanju s HZZO-om a oko 35% na tržištu. U strukturi neto prihoda poslovanje s HZZO-om čini samo oko 25%.

U poslovanju s HZZO-om u 2011. ljekarne su izdale 50 mil. recepata (11,3 recepta/osiguraniku) s prosječnom vrijednošću recepta od 64 kn. Ostvarena ljekarnička usluga po receptu iznosila je 7 kn. Rokovi plaćanja izdanih lijekova na teret HZZO-a bili su oko 185 dana.

Potrošnja lijekova na recept po stanovniku u Hrvatskoj za 2011. iznosila je 1260 kn (167 EUR-a), dok je ukupna potrošnja svih lijekova procje-njena na iznos od 5,1 milijarde kn (680 mil. EUR-a). Ugovoreni uvjeti poslovanja ljekarni s HZZO-om ne osiguravaju pokrivanje stvarnih troškova pruženih ljekarničkih zdravstvenih usluga zbog neadekvatnog bodovnog sustava temeljem kojeg se vrši obračun i fakturiranje. Svođenjem usluge na maržu proizlazi da ljekarne u poslovanju s HZZO-om ostvaruju istu u iznosu od cca 11%. Za pokriće stvarnih troškova ugovorenog sadržaja usluge/poslovanja marža bi trebala iznositi najmanje cca 15%. Tu razliku ljekarne pokušavaju ostva-riti iz drugih izvora i sadržaja poslovanja, a na koje sve manje mogu utjecati. Specifičnost ljekarni očituje se i u strukturi ukupnih rashoda. Dok kod ostalih zdravstvenih ustanova i djelatnosti rashodi za zaposlene iznose 50-75% ukupnih rashoda, kod ljekarni izdaci za zaposlene sudjeluju u ukupnim rashodima samo s 11-13%.

Kretanje ukupnih rashoda ljekarni najvećim djelom je determinirano temeljem rashoda ostvarenih u nabavi lijekova i drugih proizvoda za izdavanje/daljnju prodaju.

Cijene lijekova u Hrvatskoj formiraju se bez mogućnosti utjecaja ljekarni (određuje HZZO i proizvođači) pa one na taj način ne odlučuju na kretanje najvećeg dijela svojih rashoda.

Prijedlog strategije razvoja ljekarništva u Hrvatskoj

Ljekarnički djelokrug rada i odgovornosti proširuje se iz primarnog područja opskrbe i izdavanja lijekova na područje cjelovitog, etičkog i na kliničkim dokazima utemeljenog pružanja i upravljanja aktualiziranim informacijama o lijekovima te na standardizirane visokostručne usluge racionalnih terapija lijekovima.

Prijedlog strategije razvoja ljekarništva u Hrvatskoj koji prikazujemo temelji se na novom pristupu ovoj zdravstvenoj djelatnosti, pri čemu se proširuje ljekarnički djelokrug rada i odgovornosti iz primarnog područja opskrbe i izdavanja lijekova na područje cjelovitog, etičkog i na kliničkim dokazima utemeljenog pružanja i upravljanja aktualiziranim informacijama o lijekovima te na standardizirane visokostručne usluge racionalnih terapija lijekovima praćenjem ishoda i osiguranjem prihvatljive kvalitete života pacijenta. Takvim poslanstvom ljekarništvo dobiva dodatnu vrijednost u moderno integriranom zdravstvenom sustavu 21. stoljeća. Pri tome posebnu težinu i odgovornost dobiva u našem zdravstvenom sustavu koji je kronično opterećen problemima u financiranju zdravstvene zaštite, neracionalnostima u strukturnoj organiziranosti te u nezadovoljstvu korisnika i samih pružatelja usluga. Predložena strategija uzima u obzir i potrebu da sve naše zdravstvene ustanove (npr. bolnice) nakon ulaska Hrvatske u EU moraju proći međunarodno valjanu akreditaciju koja obvezno vrednuje organizaciju i funkcioniranje ljekarničke djelatnosti.

Temeljni ciljevi strategije su:
●Donošenje zdravstvene politike i zakonskih propisa koji će ljekarničku djelatnost
redefinirati kao specifični sadržajni dio integriranog sustava zdravstva, odgovornog i kompetentnog za stručno, na kliničkim dokazima utemeljenog informiranja o lijekovima, te za sigurno i opravdano provođenje terapije lijekovima i praćenje ishoda
●Uvođenje u službenu (oficinalnu) zdravstvenu praksu "ljekarničke skrbi" kroz oblike kognitivnih usluga individualne standardizirane ljekarničke intervencije u prevenciji zdravlja, ljekarničkom savjetovanju i individualiziranoj terapiji lijekovima
●Optimalizacija potrošnje lijekova na svim razinama zdravstvene zaštite s ciljem usmjeravanja potrošnje na farmakoekonomski opravdanu i evaluiranu terapiju uz funkcionalno organiziranje multidisciplinarnih timova za standardizaciju i monitoriranje farmakoterapije i ishoda liječenja
●Revizija postojećeg modela vrednovanja i specifikacija ljekarničkih usluga i intervencija u sustavu zdravstvenog osiguranja, s kvalitetnom nadogradnjom u kategorizaciji izvrsnosti te u osiguranju kakvoće ishoda farmakoterapije
●Promocija i validacija ljekarni kao "javno dostupnih zdravstvenih jedinica za sigurnu opskrbu lijekovima, prevenciju zdravlja, edukaciju o lijekovima i zdravom načinu života te za poticanje učinkovitog i odgovornog medikacijskog liječenja"
●Trajna i kvalitetna poslijediplomska edukacija magistara farmacije i drugog ljekarničkog osoblja, koja je usklađena s aktualnim i razvojnim potrebama modernog ljekarništva.

Ljekarnička djelatnost u Hrvatsko nalazi se pred izazovom velikih promjena u preispitivanju sadržaja i ciljeva svoje djelatnosti, koje će odrediti njezin budući način organiziranja, poslovanja te kompetencije i širinu djelovanja u integriranom sustavu zdravstva. Autori smatraju da sve naznačene promjene magistri farmacije u Hrvatskoj mogu uspješno provesti samo ako odgovorno i na vrijeme predlože državnim zdravstvenim autoritetima najbolju strategije svojeg razvoja koja prije svega treba optimalno iskoristiti njihov veliki stručni, intelektualni i materijalni potencijal te specifične zahtjeve suvremene zdravstvene skrbi.

Mr.sc. Darko Takač, mag.pharm.spec.
Hrvatsko farmaceutsko društvo - Gradska ljekarna Zagreb-Zagreb
Mate Portolan, mag.pharm.
Hrvatska ljekarnička komora - Ljekarne Splitsko-Dalmatinske županije-Split
Ivan Lukovnjak, dipl.oec.
Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske-Zagreb