Podaci o zaposlenima u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj prema Registru
zdravstvenih djelatnika u 2011. godini objavljeni su na sranicama HZJZ-a. U sustavu zdravstva Republike Hrvatske krajem 2011. godine bilo je stalno zaposleno 73.077 djelatnika. Od toga su 55.781 zdravstveni djelatnici i suradnici, 5.068 administrativni, a 12.228 tehnički djelatnici.
U strukturi stalno zaposlenih najveći je udio zdravstvenih djelatnika srednje stručne spreme i iznosi 38%, doktori medicine čine 17%, zdravstveni djelatnici više stručne spreme 11%, doktori dentalne medicine 4%, farmaceuti 4%, zdravstveni suradnici visoke stručne spreme (psiholozi, logopedi, socijalni radnici, defektolozi i ostali) čine 1% zaposlenih, zdravstveni djelatnici niže stručne spreme 0,6%, dok administrativno-tehnički djelatnici čine 24%.
Nastavljen je višegodišnji trend blagog rasta broja svih kategorija zdravstvenih djelatnika, osim zdravstvenih djelatnika niže stručne spreme koji će kroz slijedeće godine nestati iz zdravstvenog sustava.
Također je nastavljen i trend smanjivanja broja i udjela zaposlenih administrativno-tehničkih djelatnika, primjerice 2000. godine njihov udio je bio 30%. Prosječna dob svih zaposlenih zdravstvenih djelatnika je 49,5 godine, a u odnosu na 1995. godinu povećala se za 5,9 godina.
Doktori medicine, doktori dentalne medicine, farmaceuti
Neki trendovi, kao smanjenje interesa za studij medicine, za neke grane specijalizacije, povećanje prosječne dobi liječnika i činjenica da je 38% liječnika starije od 50 godina, pridonose zabrinutosti za dovoljan broj liječnika u budućnosti i naglašavaju potrebu ulaganja u izobrazbu i dugoročnijeg planiranja.
U Hrvatskoj je 2011. bilo stalno zaposleno sveukupno 12.532 liječnika. U odnosu na 1980. godinu broj liječnika na 100.000 stanovnika povećao se sa 167 na 281, što je još uvijek manje od prosjeka za EU (320). Spolna zastupljenost u liječničkoj profesiji se od 1989. godine promijenila u korist žena, a liječnica je sada 60,6%. Među doktorima medicine, specijalista je 67%.
Raspodjela liječnika prema dobi i spolu pokazuje kako liječnice brojčano nadmašuju liječnike u svim dobnim skupinama, osim u onima iznad 60 godina. Broj liječnika u dobi između 25-29 godina manji je od onih u dobnoj skupini 55-59 godina. Neki trendovi, kao smanjenje interesa za studij medicine, za neke grane specijalizacije, povećanje prosječne dobi liječnika i činjenica da je 38% liječnika starije od 50 godina, pridonose zabrinutosti za dovoljan broj liječnika u budućnosti i naglašavaju potrebu ulaganja u izobrazbu i dugoročnijeg planiranja.
Raspodjela liječnika s obzirom na vrstu zdravstvene ustanove u kojoj rade, pokazuje da 58% liječnika radi u bolničkim ustanovama, što je za 2% više nego pet godina ranije. U domovima zdravlja, ordinacijama u koncesiji i ustanovama hitne medicinske pomoći zaposleno 26,5%, a u privatnim ordinacijama i ustanovama 10% liječnika.
Ukupno je u dijelu zdravstva u kojem djelatnici primarno rade u prostoru u privatnom vlasništvu (privatne specijalne bolnice, lječilišta, ljekarne, poliklinike, ordinacije, laboratoriji, ustanove za njegu, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i dr.) tj. u privatnom sektoru zdravstva, krajem 2011. godine bilo oko 16% zaposlenih.
Broj doktora dentalne medicine u Hrvatskoj je zadovoljavajući s obzirom da ih je u 2006. godini bilo 75/100.000 stanovnika (prosjek za EU: 66/100.000 stanovnika). Među doktorima dentalne medicine, udio žena je 65%, a specijalista je 15%.
Broj farmaceuta na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 60, što je manje od prosjeka za EU (77).
