Britanska studija uključila je više od 600 djece starosti 4-11 mjeseci s teškim oblikom atopijskog dermatitisa ili alergije na jaja i prema tome, potencijalno visokim rizikom za razvoj alergijske reakcije na kikiriki. Djeca su na osnovi rezultata skin-prick testa za kikiriki podijeljena u dvije grupe, a potom je svaka nasumično podijeljenja u još dvije grupe, grupu za konzumaciju i grupu za izbjegavanje kikirikija. Grupi za konzumaciju s negativnim skin-prick testom je u pojedinačnoj dozi dano 2 grama proteina kikirikija, a grupi s pozitivnim skin-prick testom je dano ukupno 3,9 grama podijeljeno u više doza. Djeca koja su nakon primarnog testa razvila alergijsku reakciju, u nastavku istraživanja izbjegavala su konzumaciju kikirikija.

Djeci koja nisu imala reakciju na primarni test, konzumirala su kikiriki u dozi od minimalno 6 grama tjedno, podijeljeno na 3 ili više obroka, do navršenih 5 godina života.

Među djecom s negativnim skin-prick testom, prevalencija alergije na kikiriki u dobi od 5 godina je bila znatno niža kod djece koja su konzumirala kikiriki u odnosu na onu koja nisu (1,9% prema 13,7%). Također, među djecom s pozitivnim skin-prick testom, prevalencija alergije na kikiriki znatno se razlikovala između konzumenata i onih koji su izbjegavali kikiriki (10,6% prema 35,3%).

U dosadašnjoj praksi, razvitak alergijske reakcije na kikiriki nastojao se spriječiti izbjegavanjem kikirikija. Međutim, rezultati ove studije pokazuju da je kod visoko-rizične djece rana, kontinuirana konzumacija kikirikija i proizvoda od kikirikija povezana sa značajno smanjenom učestalosti razvitka alergijske reakcije. Daljnja istraživanja usmjerena su na praćenje potencijalnog razvitka alergije tijekom ostatka života, a ova studija otvara i pitanje ostalih alergena iz hrane.