Koji kontaktni alergeni najviše utječu na djecu?
01.03.2025.
Kontaktna alergija pogađa djecu u različitim zemljopisnim regijama, pri čemu je nikl najrašireniji alergen (11,9%), a slijedi ga kobalt (6,6%), prema novoj meta-analizi. Analiza također otkriva da djeca s atopijskim dermatitisom pokazuju povećanu stopu pozitivnih testova na kokamidopropil betain, propilen glikol, lanolin alkohol i karba mješavinu.
Istraživači su proveli metaanalizu 17 studija koje su uključivale 11 593 djece (prosječna dob 11,3 godine), od kojih je 4176 (36%) imalo pozitivne testove flasterom, kako bi procijenili alergene odgovorne za kontaktnu alergiju između 2010. i 2024. godine.
Od uključenih studija, tri su provedene u Sjedinjenim Državama, po dvije su provedene u Italiji, Švedskoj, Izraelu i Danskoj, a po jedna je provedena u Češkoj, Turskoj, Tajlandu, Indiji, Nizozemskoj i Belgiji.
Analiza je također uključivala podatke djece s atopijskim dermatitisom, koja su činila 36,8% ispitivane populacije i 1955 pozitivnih testova flasterom.
Nikal sulfat pojavio se kao najrašireniji alergen, sa stopom pozitivnih patch testova od 11,9%, a slijedi ga kobaltov klorid sa 6,6%.
Mirisna mješavina I pokazala je stopu pozitivnih testova od 4,8%, dok su konzervansi poput metilizotiazolinona pokazali stopu od 4,3%.
Djeca s dijagnosticiranim atopijskim dermatitisom pokazala su povećane stope pozitivnih testova na specifične alergene, uključujući kokamidopropil betain, propilen glikol, lanolinski alkohol i karba mješavinu.
Zemljopisna analiza otkrila je da je nekoliko alergena, posebice metilizotiazolinonein, više prevladavalo u Sjedinjenim Američkim Državama nego u Europi.
"Kontaktna alergija je česta u djece u različitim zemljopisnim regijama, iako postoje značajne razlike u skupnoj prevalenciji visoko rasprostranjenih alergena kao što su nikal, MCI/MI (metilkloroizotiazolinon/metilizotiazolinon), MI i mirisi. Ove varijacije ovise isključivo o regulatornim intervencijama koje naglašavaju njihovu važnost. Opaženo povećanje i slabljenje alergena prevalencija naglašava važnost dosljednog regulatornog nadzora kako bi se smanjio rizik od pojave osjetljivosti i zaštitilo javno zdravlje", napisali su autori.