Anafi laksija ovisna o hrani, potaknuta naporom češća je u starije djece i srednjoškolaca, a procjenjuje se da se javlja u 0,018% djece školske dobi. Unatoč rijetkoj pojavnosti FDEIA-e u pedijatrijskoj populaciji, ovaj entitet ulazi u diferencijalnu dijagnozu nejasnih anafi laktičkih reakcija u prisustvu tjelesnog napora, a sama reakcija može biti fatalna.

Dijagnoza se postavlja temeljem karakterističnih simptoma koji se pojavljuju tijekom ili nekoliko sati nakon tjelesne aktivnosti, kojoj prethodi ingestija određene hrane, in-vitro i in-vivo pretraga te provokacijski pokusi. Intenzitet simptoma varira od bolesnika do bolesnika, a obuhvaća trenutni umor, znojenje, crvenilo i svrbež kože te urtikariju. Ako tada bolesnik prekine tjelesnu aktivnost, simptomi mogu spontano proći, no mogu i progredirati prema angioedemu, gastrointestinalnim simptomima, edemu larinksa, bronhospazmu, hipotenziji i kolapsu. Sama tjelesna aktivnost ili konzumacija hrane u odsustvu tjelesne aktivnosti, ne izaziva simptome. Anafi laktičke reakcije kod ovih se bolesnika liječe prema važećim smjernicama za zbrinjavanje anafilaksije. Svakom bolesniku s postavljenom dijagnozom FDEIA-e je potrebno propisati autoinjektor adrenalina te ga podučiti o njegovoj pravilnoj primjeni kao i o prepoznavanju simptoma kod kojih je autoinjektor potrebno primijeniti. Za kontrolu bolesti u ovih je bolesnika ključna edukacija.

U ovom radu prikazana je 17-godišnja bolesnica koja je pokazala FDEIA-u nakon konzumacije proizvoda od pšeničnog brašna. Iako rijedak, ovaj je entitet potrebno poznavati kako bi se izbjegle životno ugrožavajuće alergijske reakcije, a temelj dijagnoze je detaljna anamneza. Istraživanja pokazuju i visoku učestalost recidiva FDEIA-e, čak i u bolesnika kojima je dijagnoza potvrđena.

Iva Topalušić , Irena Ivković Jureković , Asja Stipić Marković , Bernarda Jakuš