Rak materničnog vrata treći je najčešći zloćudni tumor ženske populacije u svijetu s 529.800 novooboljelih i drugi po smrtnosti s 275.100 umrlih žena godišnje. Na zemlje u razvoju odnosi se 86% oboljelih i 88% umrlih od ove bolesti. U trećini država u svijetu rak materničnog vrata najčešća je maligna bolest u ženskoj populaciji, odnosno u 90% država jedna od tri najčešće maligne bolesti u žena mlađih od 45 godina.

Od genitalne infekcije HPV do nastanka maligne bolesti potrebno je više od 10 godina, što ovaj karcinom svrstava u skupinu bolesti koje se mogu rano otkriti i uspješno izliječiti. Uvođenje sistematskih pregleda žena uz obvezno uzimanje PAPA testa dovelo je u drugoj polovici prošlog stoljeća do naglog smanjena broja oboljelih.

Nacionalni programi probira karcinoma cerviksa u pojedinim europskim državama razlikuju se po intervalu, metodama i ukupnom trajanju, ali svi programi ukazuju na veliko javnozdravstveno značenje ranog otkrivanja bolesti. Gotovo 90% invazivnih karcinoma materničnog vrata u svijetu nastaje u zemljama koje nemaju nacionalni program probira. Dvije su osnovne vrste programa probira: oportunistički (pasivni) i organizirani (aktivni) probir, koji može biti na nacionalnoj ili regionalnoj razini. U zemljama s nacionalnim probirom, rak materničnog vrata ima nisku incidenciju (manje od 10/100.000 žena).

Koncepcijski okvir za aktivnu sekundarnu prevenciju raka vrata maternice uključuje redovito pozivanje svih asimptomatskih žena na probir u dogovorenom intervalu. U organiziranom programu ranog otkrivanja jasno su definirani svi postupci i njihovi provoditelji, vrsta testa i ciljna populacija na koju se probir odnosi. U slučajevima abnormalnog citološkog nalaza bolesnice se upućuju bez odlaganja na kolposkopski pregled, ciljanu biopsiju i histopatološku potvrdu. Test u probiru je konvencionalni PAPA test koji se provodi prema zadanim smjernicama ginekoloških i citoloških društava.

Citološkom analizom obriska vrata maternice možemo, uz sva ograničenja, polučiti smanjenje incidencije invazivne bolesti u rasponu od 50% (meta-analiza) do 70% u najboljem slučaju. Međutim, dvostruko testiranje (PAPA test i detekcija HPV) značajno poboljšavaju pouzdanost i sa sigurnošću od 99.84% povećavaju interval probira na 5 godina, smanjujući troškove probira za 24%. Od 2011. godine prihvaćena je u nekim zemljama detekcija HPV kao opcija u primarnom probiru raka vrata maternice. Dvostrukim testiranjem u primarnom probiru (PAPA i detekcija HPV) možemo isključiti postojanje bolesti kroz 5 godina sa značajno većom pouzdanošću nego citološkom analizom za taj dan kad je uzeta (CCCE-trial, Hannover).