Rezultati prospektivne kohortne studije, objavljeni 16. kolovoza u časopisu The Lancet, pokazali su da umjereno dnevno petnaestminutno vježbanje smanjuje mortalitetni rizik za 14%. Ujedno je dokazana korisnost vježbanja čak i kada se ne postiže tjednih 150 minuta vježbanja preporučenih u ranijim studijama.

Kohortna studija, provedena u Tajvanu, uključila je 416175 ispitanika (199265 muškaraca i 216910 žena) koji su praćeni u razdoblju od 1996. do 2008. godine standardnim medicinskim probirom (screening program). Prosječno trajanje praćenja ispitanika bilo je 8.05 ± 4.21 godina. Ispitanici su, s obzirom na količinu tjednog vježbanja koju su sami upisivali u upitnik bili podijeljeni na: neaktivne, slabo aktivne, umjereno aktivne, aktivne i vrlo aktivne. Za svaku grupu izračunato je očekivano trajanje života i omjeri rizika (Hazard Ratio, HR) za mortalitetni rizik (mortality risk), dok je neaktivna grupa ispitanika predstavljala standard.

Prosječno trajanje vježbanja za slabo aktivnu grupu bilo je 92 minute tjedno (95% Confidence Interval [CI], 71-112) ili 15 ± 18 minuta dnevno. Mortalitetni rizik bilo kojeg uzroka bio je 14% niži (HR, 0,86; 95% CI, 0,81-0,91), a očekivano trajanje života bilo je 3 godine duže u grupi slabo aktivnih u odnosu na grupu neaktivnih ispitanika.
Svakih dodatnih 15 minuta vježbanja koji su se nastavljali na minimalnih 15 minuta dnevnog vježbanja bilo je povezano s daljnjim smanjenjem općeg mortalitetnog rizika za 4% (95% CI, 2,5-7,0) i mortalitetnog rizika za karcinome za 1% (95% CI, 0,3-4,5). Ovakva korisnost vježbanja zabilježena je u svim dobnim skupinama, kod oba spola kao i kod osoba s rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Autori studije ističu da 15 minuta umjerenog vježbanja dnevno ili 90 minuta tjedno može biti korisno čak i kod pojedinaca s prisutnim kardiovaskularnim rizicima.
Ograničenja ove studije leže u njenom opservacijskom karakteru s mogućim ometajućim faktorima kao što su oslanjanje na osobne zabilješke ispitanika trajanja vježbanja, nedostatak mogućnosti ekstrapolacije generalizacije na druge populacije i moguće osipanje ispitanika tijekom praćenja.

Anil Nigam i Martin Juneau, s kanadskog Instituta za srce u Montrealu, u uvodniku The Lanceta navode da je ovo prva opservacijska studija tog opsega koja dokazuje korisnost za zdravlje i lake tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme.
Saznanje da samo 15 minuta vježbanja dnevno može značajno smanjiti individualni rizik od smrti ohrabruje mnoge osobe da uklope bar i malu tjelesnu aktivnost u svoje pretrpane dnevne rasporede. Vladine institucije i zdravstveni radnici trebali bi imati vodeću ulogu u širenju ove informacije i prosvjećivanju stanovništva o važnosti i korisnosti makar i umjerene tjelesne aktivnosti - naglašavaju Nigam i Juneau.

Lancet