Uz promociju specijalnog izdanja časopisa MEDIX  bit će predstavljena i zajednička humanitarna akcija udruga ODGOVORNO i YES (Young Executives Croatia) s ciljem doniranja sredstava za opremanje CEPAMET-a i senzibiliziranja javnosti o tome kako poboljšati i unaprijediti komunikaciju i odnose prema bolesnicima, a osobito oboljelima od neizlječivih bolesti i članovima njihovih obitelji.

Tom će prigodom naša gošća dr. Elaine Valdov iz New Yorka predstaviti inicijativu održavanja Druge međunarodne medicinske skupštine pri Tajništvu UN-a u New Yorku, a u čijoj organizaciji sudjeluje naš fakultet.

Veselimo se Vašem dolasku,

Predstojnik CEPAMET-a                       Dekan Medicinskog fakulteta
doc. dr. sc. Veljko Đorđević               prof. dr. sc. Davor Milčić

Uvodnik

Čast nam je i zadovoljstvo predstaviti posebno izdanje "Medixa" posvećeno komunikaciji u medicini. Unatrag nekoliko desetljeća u svijetu je došlo do intenzivnog razvoja edukacije o komunikaciji u medicini. Komunikacija u medicini je izrazito široko područje koje obuhvaća odnos zdravstvenog profesionalca, bolesnika i njegove obitelji, ali i komunikaciju među članovima medicinskog tima te između zdravstvenih profesionalaca, volontera, organizacija civilnog društva, vladinih i međuvladinih institucija, profitnog sektora i javnosti u cjelini. Odnos između zdravstvenog profesionalca i bolesnika predstavlja specifičan oblik socijalne komunikacije koji se odvija na suptilnim emocionalnim i intelektualnim relacijama i u kojoj je jako važno uvažavanje osobina ličnosti i profesionalca i bolesnika. Emocionalni odnos između liječnika i bolesnika predstavljao je i predstavljat će važan oblik međuljudske komunikacije. Odnosi između bolesnika i liječnika tijekom povijesti su se mijenjali jer su i uloge bolesnika i liječnika bile različite. U današnjoj je medicini vidljiv velik napredak u liječenju brojnih bolesti, kao i razvoj visokosofisticiranih dijagnostičkih i terapijskih procedura na svim područjima. Suvremeni razvoj neuroznanosti, psihoneuroendokrinoimunologije i genetike otvorio je put u brojne nove spoznaje o međupovezanosti naslijeđa i okoline u nastanku i progresiji raznih bolesti, ali je doveo i do zanemarivanja holističkog pogleda na bolesnika kao na osobu u cjelini, njegovog pogleda na bolest i konteksta u kojem se bolest javlja.

Komunikacija u medicini smatra se fundamentalnom i najčešće korištenom kliničkom vještinom liječnika na putu do uspješne dijagnoze i liječenja te uspostave odnosa s bolesnikom. Brojnim je istraživanjima dokazano da su komunikacijske vještine povezane s ishodom liječenja, uključujući bolesnikovo zadovoljstvo liječenjem, suradljivost te manju incidenciju pritužbi zbog liječničkih pogrešaka. U svijetu se komunikacijske vještine u medicini uče tijekom cijelog studija i kasnijega trajnog usavršavanja. Komunikacija je sastavni dio svakog odnosa s bolesnikom i njegovom obitelji, a predstavlja i ključ uspjeha medicinskog tima. Jedna od najčešćih riječi koja se spominje u modernoj medicini je personalizirana medicina, u kojoj je, uz ostalo, izrazito važno prilagoditi komunikaciju svakom pojedinom bolesniku i njegovoj obitelji. Samo je dobra komunikacija put prema dobrom terapijskom savezu i odnosu.
Iskustvo ili talent nisu dovoljni za osiguravanje optimalne komunikacije liječnik - bolesnik - obitelj. Postoje oni koji su više ili manje talentirani, vještiji ili manje vješti u komunikaciji, ali ohrabruje što se učenjem može postati bolji komunikator u medicini.

U ovom tematskom broju "Medixa" želimo predstaviti osnove suvremenih koncepata o komunikaciji u medicini, uključujući definiranje osnovnih pojmova, edukativnih programa i rezultata međunarodnih istraživanja koji uvažavaju principe medicine temeljene na dokazima. Cilj je predstaviti povijesni razvoj i suvremene modele komunikacije liječnika i bolesnika, osobito u specifičnim situacijama, kod posebnih grupa bolesnika i uz korištenje novih komunikacijskih tehnologija, kao i specifičnosti komunikacije u grupi i medicinskom timu te komunikaciju zdravstvenih profesionalaca s organizacijama civilnog društva i javnosti općenito. Cilj je predstaviti i različite organizacijske modele edukacije o komunikaciji u medicini s posebnim naglaskom na situaciju u Hrvatskoj.

Budući da komunikacija u medicini obuhvaća sva područja medicine, autori poglavlja su psihijatri, psiholozi, anesteziolozi, internisti, pedijatri, djelatnici u javnom zdravstvu, specijalisti obiteljske medicine, novinari i drugi, a tekstovi namijenjeni svim djelatnicima u zdravstvu i ostalim profesionalcima koji se bave medicinom i sustavom zdravstva.

Nadamo se da će ovaj broj "Medixa" pomoći u širenju spoznaja o važnosti edukacije o komunikacijskim vještinama i drugim aspektima komunikacije u medicini, kao i važnosti interdisciplinarne suradnje u liječenju bolesnika i odnosa među profesionalcima. Zbog naših bolesnika i nas samih prijeko je potrebno uvesti formalnu edukaciju o komunikacijskim vještinama na svim razinama i za sve zdravstvene profesionalce u našoj zemlji. Sve je u ljudskom odnosu! Homo homini medicamentum est!

doc. dr. sc. Veljko Đorđević, dr. med, spec. psihijatar
predstojnik Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za psihološku medicinu KBC-a Zagreb

dr. sc. Marijana Braš, dr. med., spec. psihijatar,
voditelj Odjela za palijativnu medicinu Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za psihološku medicinu KBC-a Zagreb