Tjelovježba primjerena dobi i zdravstvenom stanju svakog pojedinca se smatra jednim od važnih čimbenika u prevenciji srčanožilnih bolesti i dio je terapijskog programa oboljelih od ovih bolesti. Navika redovite tjelovježbe stječe se u najranijoj dobi a škola ima posebno važno mjesto u poticanju i podržavanju redovite tjelovježbe školske djece i mladih.

Cilj: Procijeniti postoje li razlike u tjelesnoj aktivnosti školske djece i mladih. Ispitanici: Ispitanici su bili učenici iz 40 osnovnih škola i 20 srednjih škola. Uzorak je reprezentativan za Hrvatsku, a osnovne škole su stratificirane prema veličini mjesta i veličini - broju učenika u školi, a srednje škole prema vrsti srednje škole i veličini - broju učenika u školi. Istraživanjem je obuhvaćeno 960 učenika prvih razreda osnovne škole, 965 učenika osmih razreda osnovne škole i 944 učenika trećih razreda srednje škole.

Metode: Anonimni upitnik imao je 75 pitanja o: prehrambenim navikama, uporabi računala i interneta, tjelesnoj aktivnosti, gledanju televizije, zdravstvenom statusu, školskoj spremi roditelja, a izvršena su i antropometrijska mjerenja, tjelesna masa, tjelesna visina, određen indeks tjelesne mase (ITM, kg/m2). U statističkoj analizi korištene su metode deskriptivne statistike, faktorska i diskriminacijska analiza.

Rezultati: Vježba ili trenira u športskom klubu 31,0% dječaka i 29,1% djevojčica prvih razreda osnovne škole, 62,0% dječaka i 36,0% djevojčica osmih razreda osnovne škole i 41,1% mladića i 39,6% djevojaka trećih razreda srednje škole. Tri i manje puta tjedno vježba u slobodno vrijeme 54,0% dječaka i 71,1% djevojčica prvih razreda osnovne škole, 49,9% dječaka i 78,3% djevojčica osmih razreda osnovne škole i 66,8% mladića i 86,2% djevojaka trećih razreda srednje škole. Šetalo je ili trčalo dulje od 30 minuta jedanput ili manje u posljednjih sedam dana 19,1% dječaka i 28,9% djevojčica prvih razreda osnovne škole, 37,0% dječaka i 45,7% djevojčica osmih razreda osnovne škole i 39,5 mladića i 39,0% djevojaka trećih razreda srednje škole. Vozilo je bicikl dulje od 30 minuta jedanput ili manje u posljednjih sedam dana 61,3% dječaka i 57,4% djevojčica u prvih razreda osnovne škole, 63,0% dječaka i 83,2% djevojčica osmih razreda osnovne škole i 79,8% mladića i 88,5% djevojaka trećih razreda srednje škole. Dulje od dva sata dnevno gleda televiziju 19,3% dječaka i 19,3% djevojčica u prvom razredu osnovne škole. Dulje od dva sata dnevno zabavlja se s "igricama" 2,5% dječaka i 0,4% djevojčica u prvom razredu osnovne škole. Za ispitanike, učenike prvih razreda osnovne škole, faktorskom analizom dobiveni su faktori koji su uvršteni u diskriminacijsku analizu. Kriterijska varijabla je bila ITM svakog ispitanika podijeljenih u tri grupe: uredno uhranjeni, prekomjerno uhranjeni i adipozni temeljem Cole-ovih standarda [1]. Diskriminacijska analiza je pokazala da su prekomjerno uhranjena i adipozna djeca, za razliku od uredno uhranjenih, opisana sljedećim: manjim brojem djece u obitelji i nižim redom rođenja, višim obrazovanjem roditelja, jedu manje voća i povrća, više sati provedu igrajući igrice na računalu, imaju manje fizičkih aktivnosti, piju više alkohola uz obrok.

Zaključak: Tjelesna aktivnost/neaktivnost je jasno je prepoznat čimbenik za povećanu tjelesnu težinu i srčanožilne bolesti. Škola je okružje koje bi trebalo poticati tjelesnu aktivnost, ali poticaj vrlo često ostaje samo na deklarativnoj razinu [2], [3], [4]. Umjerena i dobi primjerena tjelovježba u zdravih mladih osoba značajno utječe na autonomni živčani sustav što ima koristan učinaka na neurokardijalnu regulaciju i stoga ju treba preporučiti i podržavati [5].

Vesna Jureša, Vera Musil, Davor Petrović

Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb

Literatura
[1] T J Cole, M C Bellizzi, K M Flegal, W H Dietz. BMJ. 2000 May 6;320(7244);1240
[2] Hardman, K. Physical education in schools: a global perspective. Kinesiology 2008; 40 (1):5-28.
[3] Ivančev V. Učinci prekomjerne tjelovježbe na mladi organizam. Paediatr Croat 2009; 53 (Supl 1): 212-15. [
4] Podvalej L, Karković N, Trkulja Petković D. Osvrt na kvalitetu rada u nastavi tzk na Visokoškolskim ustanovama. U: Zbornik radova 15. Ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj 2006. str. 318-21.
[5] Raczak G et al. Cardiovagal Response to Acute Mild Exercise in Young Healthy Subjects. Circ J 2005; 69: 976 - 980.

Predavanje održano na znanstvenom skupu Kardiovaskularno zdravlje - Tjelesna aktivnost, 27. studenog, 2009. godine.