Tjelesna aktivnost i prehrambene navike imaju značajnu ulogu u očuvanju zdravlja. Prema socio-kulturalnom modelu, mlade žene uslijed internalizacije društvenog standarda ljepote tijela mogu biti sklonije nezadovoljstvu vlastitim tjelesnim izgledom i posljedično sklonije nepoželjnim zdravstvenim ponašanjima.

Željele smo ispitati doprinos tjelesne aktivnosti važnosti tjelesnoga izgleda, internalizacije ideala tjelesnoga izgleda, te indeksa tjelesne mase objašnjenju nezadovoljstva tjelesnim izgledom, te doprinos indeksa tjelesne mase i nezadovoljstva tjelesnim izgledom objašnjenju odstupajućih navika hranjenja. Sudjelovalo je 228 studentica koje su popunile Upitnik o sociodemografskim podacima i antropometrijskim mjerama, Upitnik općeg nezadovoljstva tjelesnim izgledom, Skalu sociokulturalnih stavova o tjelesnom izgledu i Upitnik navika hranjenja.

Više od polovine ispitanih studentica (55,7%) je nedovoljno tjelesno aktivno, dok je 18 sudionica (7,9%) postiglo rezultat koji se smatra dovoljno odstupajućim za preporuku savjetovanja kod stručnjaka za poremećaje hranjenja. Pri objašnjenju nezadovoljstva tjelesnim izgledom, značajni prediktori su indeks tjelesne mase, opća internalizacija društvenoga standarda poželjnog izgleda, pritisak za ostvarivanje tog izgleda, kao i internalizacija sportskog ideala, te važnost koju studentice pridaju svom izgledu.

Za odstupajuće navike hranjenja, značajnim prediktorima pokazali su se indeks tjelesne mase i nezadovoljstvo tjelesnim izgledom. Ipak, analize su pokazale da postoje značajni neizravni efekti različitog tipa (cross-over supresija pri objašnjenju ukupnog rezultata, medijacija pri objašnjenju držanja dijeta i klasična supresija pri objašnjenju bulimije i oralne kontrole), a smjer povezanosti ukazuje na različitu prirodu povezanosti pojedinih subskala Upitnika navika hranjenja s istim korelatima.

Daniela Šincek, Jasmina Tomašić Humer, Marija Merda