Salma M. Abdalla sa Škole za javno zdravstvo Sveučilišta u Bostonu i suradnici opisali su populacijske obrasce kardiovaskularnih bolesti prema prihodima i obrazovanju tijekom 20-godišnjeg razdoblja od 1999. do 2018. Sudionici su stratificirani u četiri skupine prema prihodima i obrazovanju: 20 % onih koji najviše zarađuju, diplomirani studenti; 20 % onih koji najviše zarađuju, ali nemaju završen fakultet; najnižih 80 % primatelja s fakultetskom diplomom; i najnižih 80 % osoba koje zarađuju, bez završenog fakulteta.

Podatci o prihodima i obrazovanju prijavljeni su za 49.704 sudionika. Istraživači su promatrali varijacije u dobno standardiziranoj prevalenciji ishoda kardiovaskularnih bolesti među promatranim skupinama. Varijacija je bila najznačajnija kada se uspoređuje prevalencija među 20 % ispitanika s najvišim prihodom i to sa skupinom s fakultetskom diplomom s najnižih 80 % prihoda, ili  skupinom bez fakultetske diplome. Rezultati su bili sljedeći: za kongestivno zatajivanja srca (CHF; 0,5 nasuprot 3,0 %), anginu (1,4 nasuprot 2,8 %), srčani udar (1,7 nasuprot 3,9 %) i moždani udar (1,1 nasuprot 3,4 %).

Izgledi za sve kardiovaskularne bolesti bili su značajno viši u grupama s nižim prihodom u usporedbi s grupom s najvišim primanjima od 20 % u fakultetskoj grupi (omjeri izgleda, 1,48 do 3,67 za fakultetski obrazovane; 2,36 do 6,52 za nezavršene fakultete), kao i za zatajivanje srca i srčani udar u višoj skupini od 20 %, bez završenog fakulteta (omjeri izgleda, 3,11 odnosno 1,92).