Kardiovaskularna oboljenja pokazala su se glavnim uzrokom prirodnih smrti u bolesnika s teškim duševnim bolestima, što je slično kao i u pripadnika opće populacije. Mnogi čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti u bolesnika s teškim duševnim bolestima, kao što su nezdrava prehrana, pušenje i nedovoljna tjelesna aktivnost, prisutni su i u pripadnika opće populacije. Dodatne čimbenike rizika kod bolesnika s teškim duševnim bolestima predstavljaju upotreba psihofarmaka te genetički čimbenici podložnosti, a riziku za kardiovaskularna oboljenja mogla bi pridonijeti i zanimljiva interakcija kardiovaskularnih čimbenika rizika.

U znanstvenoj literaturi malo je sistemskih studija o kardiovaskularnim čimbenicima rizika u bolesnika s teškim duševnim bolestima, posebice o njihovoj interakciji. U kliničkoj su praksi komorbidne kardiovaskularne bolesti u bolesnika s teškim duševnim bolestima nerijetko nedovoljno prepoznate i liječene.

U ovom radu, objavljenom u časopisu Medicina Fluminensis, iznesene su spoznaje o najvažnijim kardiovaskularnim čimbenicima rizika u bolesnika s teškim duševnim bolestima, pri čemu se ističe važnost multidisciplinarnog pristupa timova psihijatara i kardiologa u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Nadalje, iznesene su spoznaje o ulozi genetičkih čimbenika podložnosti za kardiovaskularne bolesti u bolesnika s teškim duševnim bolestima, s osvrtom na rezultate cjelogenomskih studija povezanosti. Konačno, raspravljaju se klinički značajne interakcije kardiovaskularnih lijekova i psihofarmaka te moguće neuropsihijatrijske nuspojave lijekova za kardiovaskularne bolesti.