Iznenadna srčana smrt kao prva manifestacija kardiovaskularne bolesti
04.03.2025.
Iznenadna srčana smrt (ISS) značajan je javnozdravstveni problem. Znanje o žrtvama ISS-a bez povijesti kardiovaskularnih bolesti (KVB) je ograničeno, što predstavlja izazov za buduće prevencijske napore. Ova studija ima za cilj ispitati razlike između slučajeva ISS-a sa i bez poznate povijesti KVB.
U studiji objavljenoj u JACC: Clinical Electrophysiology danski građani praćeni su od 1. siječnja 2010. do smrti ili kraja godine. Sveobuhvatne informacije izvučene su iz smrtovnica, izvješća o obdukciji i sažetaka otpusta. Sve smrtne slučajeve u Danskoj tijekom tog razdoblja pregledao je ≥1 liječnik kako bi identificirao slučajeve ISS. Podaci su analizirani od ožujka 2023. do ožujka 2024. Stanovništvo Danske 1. siječnja 2010. iznosilo je 5,5 milijuna. Sljedeće godine u zemlji je umrlo ukupno 54 028 ljudi. Ukupno je 7627 (14,1%) klasificirano kao iznenadna smrt, od čega je 6851 smrt (12,7%) bila ISS.
Od ukupno identificiranih 6851 slučaj ISS-a, 3046 (44,5%) nije imalo KVB u povijesti bolesti. Stope učestalosti ISS-a povećavale su se s dobi i bile su veće u slučajevima s poviješću KVB-a u svim dobnim skupinama. Razlika u incidenciji ISS-a između pojedinaca sa i bez povijesti kardiovaskularnih bolesti smanjivala se s dobi, s omjerima stopa incidencije u rasponu od 21,6 u dobi od 0 do 19 godina do 1,8 u dobi >90 godina. Ženski spol i život van zajednice bili su povezani s manjim izgledima za KVB prije ISS-a.
Distribucija slučajeva ISS-a gotovo je jednaka između pojedinaca sa i bez KVB-a u anamnezi, iako je rizik veći kod onih s prethodnom KVB-om. Buduća bi istraživanja trebala biti usmjerena na otkrivanje različitih uzroka i mehanizama koji pokreću ISS u populaciji s poznatom KVB, kao iu općoj populaciji.