Philip Joseph sa Sveučilišta McMaster i Hamilton Health Sciences u Ontariju u Kanadi i suradnici proveli su ponovljenu analizu presjeka kako bi ispitali vremenske varijacije u korištenju sekundarnih lijekova u prevenciji kardiovaskularnih bolesti u 17 zemalja s visokim, srednjim i niskim dohotkom tijekom srednjeg praćenja od 12 godina u multinacionalnoj kohortnoj studiji Prospective Urban Rural Epidemiology.

Istraživači su otkrili da je uporaba jedne ili više klasa lijekova za sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti bila 41,3 % na početku, dosegla vrhunac na 43,1 %, a zatim se smanjila na 31,3 % do zadnjeg studijskog posjeta tijekom razdoblja praćenja. Upotreba se smanjila s 88,8 na 77,3 % u zemljama s visokim dohotkom i povećala se s 55,0 na 61,1 % u zemljama s višim srednjim dohotkom. Korištenje barem jedne skupine lijekova bilo je 29,5 % na početku u zemljama nižeg srednjeg dohotka, dosegnulo je vrhunac na 31,7 % i smanjilo se na 13,4 %; odgovarajuća upotreba bila je 20,8, 47,3, odnosno 27,5 % u zemljama s niskim dohotkom.

Ove varijacije u korištenju lijekova u sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti tijekom vremena u istraživanoj kohortnoj studiji sugeriraju tek malo ili nikakvo poboljšanje na globalnoj razini i na većini ekonomskih razina. I dalje postoji značajna nedovoljna uporaba lijekova u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji tako da je malo vjerojatno da će se postići zacrtani globalni ciljevi, ističu sami autori.