Kakva je potrošnja lijekova u Hrvatskoj?
07.01.2024.
U Republici Hrvatskoj troškovi za lijekove još su uvijek visoki i to s najvećim udjelom financijske potrošnje lijekova za liječenje zloćudnih bolesti koje su jedan od najvažnijih uzroka mortaliteta u Hrvatskoj. Primjenom novih lijekova smanjuje se smrtnost, no radi se o vrlo skupoj terapiji koja se, razumljivo, primjenjuje u bolnicama, a liječenje značajno opterećuje zdravstveni budžet. No, liječenje je nužno i potrebno, objavljeno je u časopisu Pharmabiz.
Zabilježen je porast potrošnje u svim skupinama lijekova osim u skupini lijekova za liječenje sustavnih infekcija.
Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je u listopadu 2023. na svojim mrežnim stranicama godišnje Izvješće o potrošnji lijekova za 2022. Ukupna potrošnja lijekova u 2022. godini u Republici Hrvatskoj iznosila je 1.461,30 DDD/TSD, odnosno, financijski, sveukupno 1.381.626.500 eura.
Izvješće je izrađeno sukladno Zakonu o lijekovima (Narodne novine, br. 76/13., 90/14. i 100/18.) i Pravilniku o vrsti podataka i načinu izrade izvješća o potrošnji lijekova (Narodne novine, br. 122/14.).
Potrošnja lijekova u posljednjih nekoliko desetljeća značajno raste kako u svijetu, tako i u nas, zbog potrebe liječenja bolesti povezanih sa starijom životnom dobi, kroničnim bolestima kao i zbog promjena u kliničkoj praksi.
Prema financijskim pokazateljima potrošnja porasla 5,4%, značajno manje u odnosu na prosječni rast od 12% u razdoblju od 2018.-2021. Najviše novca potrošilo se za liječenje zloćudnih bolesti i to preko 3,82 milijardi kuna. Lijekovi za zloćudne bolesti zauzimaju više od trećine ukupne financijske potrošnje u 2022. godini. Za razliku od 2021., kada su na 2. mjestu po financijskoj potrošnji bili lijekovi za liječenje sustavnih infekcija s troškom većim od 1,381 milijardu kuna, sada visoko drugo mjesto zauzimaju lijekovi s učinkom na probavni sustav (A) pa lijekovi koji djeluju na živčani sustav (skupina N, na 3. mjestu). S preko 966 milijuna kuna, lijekovi za liječenje sustavnih infekcija su na 4. mjestu, a potom dolaze lijekovi za kardiovaskularni sustav. Zabilježen je porast potrošnje u svim skupinama lijekova osim u skupini lijekova za liječenje sustavnih infekcija.
Gledajući izvanbolničku potrošnju po DDD/TSD kolekalciferol je prvi, a slijede ga atorvastatin, pantoprazol, acetilsalicilna kiselina (ASK), ramipril, diazepam, rosuvastatin, amlodipin, furosemid i alprazolam.
izvješće o potrošnji lijekova po DDD/TSD potvrđuje da je najveća potrošnja lijekova za liječenje srčanožilnih bolesti što govori o značajnoj zastupljenosti tih bolesti u pobolu stanovništva.