Umjetna inteligencija transformira zdravstvenu skrb i uvodi promjene u svakodnevne aspekte rada liječnika. Potencijal primjene umjetne inteligencije u kliničkoj praksi značajan je, ali isto tako potrebno je osvijestiti pojavu rizika i izazova koji dolaze sa samom implementacijom.

Laboratorij za etiku digitalnih tehnologija u zdravstvu (Digit-HeaL) proveo je kvalitativno istraživanje s ključnim dionicima zdravstvenog sustava 2021. godine. Ključni dionici uključivali su liječnike, pacijente, rukovoditelje zdravstvenih institucija, IT inženjere, pravnike i donositelje javnih politika. U istraživanju su korišteni hipotetski scenariji budućnosti.

Rad prikazuje rezultate povezane s mišljenjem liječnika oko korištenja umjetne inteligencije za donošenje odluka te stavove ostalih ključnih dionika oko povjerenja ako se dijagnostički zaključci umjetne inteligencije i liječnika razlikuju. Liječnici u istraživanju ističu da se donošenje odluka ne može prepustiti isključivo tehnologiji te da umjetna inteligencija zahtijeva krajnju osobu, odnosno kontrolu i nadzor od strane liječnika.

Liječnici na umjetnu inteligenciju gledaju kao dodatni alat, a svoju ulogu vide u integriranju podataka i donošenju odluka. Ostali ključni dionici zdravstvenog sustava iskazuju veće povjerenje prema liječnicima nego umjetnoj inteligenciji ako bi se njihove dijagnoze razlikovale, izuzev pravnika koji su u jednakoj mjeri iskazivali povjerenje prema umjetnoj inteligenciji.

Zaključno, puni potencijal umjetne inteligencije u medicini može se ostvariti kroz međusobnu suradnju ključnih dionika koji će usmjeravati razvoj prema izradi dodatnog alata u procesu donošenja odluka, a ne samostalnoga sustava.

Anamaria Malašević, Anto Čartolovni