U studiji koju je proveo Zehavi Horowitz-Kugler iz K Healtha u New Yorku i suradanici pokazali su potencijalnu učinkovitost umjetne inteligencije (AI) za bolje dijagnosticiranje i upravljanje uobičajenim akutnim simptomima te postoji li poboljšanje kliničkog odlučivanja u ustanovama primarne zdravstvene zaštite.

Autori su procijenili korisnost AI sustava u virtualnoj klinici primarne zdravstvene zaštite. Uzorak je uključivao 461 posjetu zbog određenih akutnih simptoma (respiratornih, urinarnih, vaginalnih, očnih i dentalnih). Stručnjaci su pregledali preporuke koje je dao sustav umjetne inteligencije kao i stvarnu odluku liječnika u svakom slučaju i ocijenili ih na ljestvici od 4 stupnja (optimalno, razumno, neadekvatno ili potencijalno štetno).

Istraživači su primijetili da je AI proveo detaljan unos i pružio sveobuhvatnu dijagnozu i plan upravljanja. Ocjenjivači su otkrili da je umjetna inteligencija češće optimalna, a rjeđe potencijalno štetna u odnosu na liječnike. Umjetna inteligencija briljirala je u identificiranju ključnih informacija iz unosa i elektroničkog zdravstvenog kartona pacijenta te se dosljednije pridržavala smjernica. Liječnici su nadmašili AI u određenim slučajevima, osobito u slučaju kada su bili bitni fizički nalazi.

Autori su zaključili da su umjetna inteligencija i liječnici ocijenjeni podjednako (npr. oboje optimalni ili oboje neadekvatni) u 68 % slučajeva. U 21 % slučajeva umjetna inteligencija je ocijenjena boljom, a u 11 % liječnici su ocijenjeni bolje.

Umjetna inteligencija ima tri velike prednosti:

(a) sustav je treniran na milijunima stvarnih slučajeva primarne zdravstvene zaštite, a ne na udžbenicima/vinjetama;

(b) odražava potpunu interakciju između pacijenta i liječnika; i

(c) dat će preporuke samo ako ima dovoljno pouzdanih podataka.