Padovi predstavljaju drugi vodeći uzrok smrti, pri čemu 28–35 % osoba starije životne dobi godišnje doživi pad (1). Svrha rada je utvrditi učestalost lijekova koji povećavaju rizik od padova, te imaju djelovanje na kardiovaskularni sustav. Istraživanje je provedeno u domovima za starije osobe u 3 regije u Hrvatskoj (Gradu Zagrebu, Slavoniji i Dalmaciji) od 2. 8. do 12. 12. 2022. godine, u sklopu START/MED/093 projekta. Iz medikacijskih zapisa, izdvojeni su lijekovi koji povećavaju rizik od pada (engl. Fall-Risk Increasing Drug, FRID) s djelovanjem na kardiovaskularni sustav. FRIDovi su definirani korištenjem STOPPFall liste (engl. Screening Tool of Older Persons Prescriptions in older adults with high fall risk) (2). U istraživanju je sudjelovalo 226 ispitanika. Prosječna dob ispitanika bila je 82,5 ± 6,2 godina, a 76,5 % je bilo ženskog spola.

Ispitanici su najčešće bolovali od hipertenzije (82,3 %) i problema sa spavanjem (62,4 %). 88,9 % ispitanika imalo je propisan barem jedan FRID, a FRIDove s djelovanjem na kardiovaskularni sustav imalo je 75,1 % ispitanika, pri čemu je 68,2 % bio propisan jedan FRID s djelovanjem na kardiovaskularni sustav. Najčešće propisani FRIDovi s učinkom na kardiovaskularni sustav bili su lijekovi iz skupine diuretika, antiadrenergika s perifernim učinkom i vazodilatatora za liječenje srčane bolesti. Furosemid (30,5 %), hidroklorotiazid (18,1 %), indapamid (17,7 %), i moksonidin (10,2 %) najčešće su propisivani FRIDovi. Rezultati pokazuju visoku učestalost propisanih FRIDova s učinkom na kardiovaskularni sustav u terapiji ispitanika. Kod propisivanja terapije potrebno je uzeti u obzir moguća neželjena djelovanja lijekova te prilagoditi terapiju korisnika domova za starije osobe, s ciljem smanjenja rizika od pada. Ključne riječi: FRID, pacijenti starije životne dobi, lijekovi koji povećavaju rizik od pada, START/MED/093 projek

1. A. Aïdoud et al., J. Am. Heart Assoc. 2 (2023) e026850. 2. L. J. Seppala et al., Age Ageing 4 (2021) 1189.