Analiza stanja donosi pregled podataka i trendova iz istraživanja o uhranjenosti i prehrani djece od 0 do 9 godina u Hrvatskoj te čimbenika, praksi i politika koje utječu na uhranjenost i prehrambene navike djece. Za pripremu Analize provedeno je i istraživanje među zdravstvenim djelatnicima koji rade direktno s djecom.

Prema izdvojenim uvidima iz Analize stanja:

• Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.
• Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece.
• Uočena je progresija razvoja nepravilnih prehrambenih navika u djece s dobi – djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.
• Postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece – veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.
• Percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece – prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja, nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane, a većina djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece kao jednu od najčešćih prepreka u dijagnosticiranju i liječenju debljine navodi nesuradljivost roditelja u prihvaćanju i pridržavanju savjeta.

Analiza također ukazuje na potrebe za:

• Jedinstvenim sustavom praćenja uhranjenosti djece različite životne dobi, uključujući praćenje podataka o dojenju.
• Jačanjem kompetencija zdravstvenih djelatnika za rad s roditeljima na prevenciji prekomjerne tjelesne mase.
• Dodatnim razvojem mreže Savjetovališta za prehranu za djecu i roditelje.
• Podizanjem kvalitete i izjednačavanjem mogućnosti prehrane u odgojno- obrazovnim ustanovama te edukacijom djelatnika uključenih u organizaciju i provođenje prehrane.

„Prema zadnjim podacima CroCOSI istraživanja 2021./2022. u Hrvatskoj nešto više od jedne trećine djece, odnosno njih 36,1%, u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Debljina u dječjoj dobi predstavlja značajno veći rizik za debljinu u odrasloj životnoj dobi kao i za druge zdravstvene rizike odnosno vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj danas pobolijeva i umire preko 90% ljudi. Uz to, debljina predstavlja i značajan ekonomski teret. U ovom trenutku oko 6,6% zdravstvenih troškova odlazi na liječenje posljedica ovog preventabilnog rizika – debljine kao i njezinih posljedica. Ovi zdravstveni i ekonomski tereti jasno ukazuju na potrebu ulaganja u multisektorski pristup prevencije debljine od najranije životne dobi. Samo predana, dugoročna i multisektorska suradnja može učiniti značajne iskorake u rješavanju ovog problema.“ – naglasila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.

Prema Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo uživati najvišu moguću razinu zdravlja, što uključuje i pravo na odgovarajuću hranu visoke hranjive vrijednosti. Međutim, 35 godina od donošenja Konvencije, podaci nam pokazuju da i u razvijenim zemljama djeca od najranije dobi odrastaju u okruženju koje potiče nezdravu prehranu. Udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, po čemu se Hrvatska nalazi na 5. mjestu u Europi, uistinu zabrinjava, jer  znamo kakve to negativne i dugoročne posljedice nosi za zdravlje i razvoj djece. Potreba za promicanjem zdrave prehrane nikada nije bila veća, a izazovi su složeni jer uključuju utjecaj marketinga, sjedilački način života te osviještenost, navike i mogućnosti samih obitelji. UNICEF će s Vladom RH, HZJZ-om i drugim partnerima nastaviti ulagati u promicanje pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase djece u Hrvatskoj.” – izjavila je Ana Dautović, v. d. predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Jedan od ključnih izazova predstavlja i marketing hrane i pića usmjeren prema djeci, kojim se utječe na prehrambene navike djece od najranije dobi te sklonost djece prema hrani s visokim udjelom zasićenih masti, transmasnih kiselina, šećera ili soli. U Hrvatskoj ne postoji sustav regulacije oglašavanja takve hrane usmjerenog prema djeci, stoga su na skupu predstavljene i dvije publikacije – vodiči za kreiranje politika vezanih reguliranje marketinga hrane i pića usmjerenog prema djeci: Poduzimanje mjera zaštite djece od štetnog utjecaja marketinga hrane – pristup temeljen na pravima djeteta (UNICEF i SZO) te Marketing nezdrave hrane i bezalkoholnih pića usmjeren prema djeci (UNICEF).

„Korijeni debljine su duboki i kompleksni te je za zaustavljanje trenda rasta prekomjerne tjelesne mase i debljine ključno poznavati situaciju vezano uz stanje uhranjenosti, ali i životne navike, specifičnosti različitih životnih okruženja, javne politike, postojeće intervencije te stavove i potrebe stručne zajednice. Poznavanje navedenih čimbenika uz dobru multisektorsku suradnju preduvjet je i početna točka za preventivno djelovanje od najranije dobi – istaknula je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.

Analiza stanja uključuje i preporuke za daljnje unaprjeđenje politika i praksi za razvoj poticajnog prehrambenog okruženja i poticanje pravilne prehrane djece kroz suradnju relevantnih sektora i dionika u Hrvatskoj. Zaključci rasprave sudionika ovog skupa također će biti uključeni u publikaciju Analize stanja, koja će biti objavljena u online i tiskanom izdanju.