Ispostavlja se da su nam drugačija ponašanja u grupi: Kada jedemo u društvu tj. okruženi obitelji i prijateljima, često imamo tendenciju uzeti veću količinu hrane. Ovo se može objasniti socijalno olakšanim jedenjem, odnosno fenomenom „u društvu je lakše“. Zapravo, prema nedavnim studijama, veličina obroka mogla bi biti od 29 do 48 % posto veća kada netko jede s drugim ljudima, osobito s prijateljima i obitelji, u odnosu na ljude koje ne poznaje dobro. I to posebno za Božić i blagdane, jer smo okruženi velikim količinama dostupne hrane. Naša tendencija da jedemo više s društvom seže još iz doba lovaca i sakupljača kada su se ljudi natjecali za resurse, što je stvorilo napetost između želje da dobijemo dovoljno hrane za sebe, no ne želeći izgledati pohlepno. Ljudi bi, stoga, uspostavili ravnotežu jedući otprilike istu količinu kao i oni oko njih, što je bilo ključno i za preživljavanje, ali i za socijalnu interakciju. Iako je ova vrsta prehrane nekoć služila svrsi preživljavanja, sada taj instinkt može dovesti do probavnih smetnji i neželjenih kilograma.

Nesklad između nečijih trenutačnih preferencija i obrazaca i tih ranih poruka iz djetinjstva može biti nevjerojatno uznemirujući. Hormoni stresa, poput adrenalina i kortizola, u interakciji su s razinama inzulina i hormonima gladi, što može dovesti do poriva da jedete hranu s visokim udjelom masti i šećera. Dodatno, kalorijski bogata hrana može aktivirati sustav nagrađivanja mozga, što znači da mozak uči da nezdrava hrana zapravo može smanjiti neugodne emocije. 

Količina hrane koju možemo pripremiti tijekom blagdana je toliko impresivna, toliko i pretjerana. Božićni ručak, kao tradicija koja okuplja obitelj, istovremeno je i prilika za pripremu raskošnih obroka, često s obiljem i viškom hrane. Uz bogat stol pun mirisa i okusa dolazi i do oslobađanja kemijskih posrednika poput endorfina, koji dodatno povećavaju osjećaj ugode u već veseloj božićnoj i novogodišnjoj atmosferi.  Vodeći se poznatom izrekom „ljubav prolazi kroz želudac", želimo svojim najmilijima za blagdane prirediti najobilniji i najukusniji obrok, a u podlozi je u stvari želja da svima ugodimo i omogućimo im uživanje u blagdanskoj gozbi i hrani koju u ostatku godine tipično ne jedemo. Na žalost, obilne gozbe nerijetko su praćene i bacanjem viška hrane.

Ali ovo jedenje i pijenje ima i drugu stranu: neravnotežu šećera u krvi i pad energije, loš san, gotovo sigurno debljanje (ako konzumirate prekomjerno) i to sve često praćeno negativnim samogovorom i optuživanjem zbog pretjerivanja. Znamo da je hrana važan dio svake kulture i često je povezana s tradicijom i uspomenama. Zapitajmo se kakve su naše uspomene na blagdane iz djetinjstva, sjećamo li se devet različitih vrsta kolača i prenatrpanog stola ili atmosfere, zajedništva, emocija? Ključno je prepoznati ulogu hrane i prehrane za vas i vaše najmilije te dati sve od sebe kako biste u njoj uživali na psihološki zdrav način, što znači stvarno uživanje u posebnim i važnim obrocima i hrani, a pri tom paziti na adekvatne količine i održavanje dobrog zdravlja (fizičkog i mentalnog).