Bogata hrana s visokim udjelom masnoće kao što je sladoled omiljena je ne samo zbog okusa, već i zbog fizičkih osjeta koje proizvode u ustima - "osjećaja u ustima". Znanstvenici su identificirali područje mozga koje reagira na glatku teksturu masne hrane i koristi te informacije za ocjenjivanje privlačnosti zalogaja, usmjeravajući ponašanje pri ishrani.

Kako bi istražili kako teksture hrane utječu na prehrambene navike, neuroznanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu, UK, odlučili su kvantificirati osjećaj masne hrane u ustima. Autori su pripremili nekoliko milkshakeova s ​​različitim sadržajem masti i šećera i stavili uzorak svakog između dva svinjska jezika nabavljena od lokalnog mesara. Istraživači su zatim klizili jezičcima jedan preko drugoga i mjerili količinu trenja između dviju površina, dajući numerički indeks glatkoće svakog trenja.

Istraživači su zatim dali 22 sudionika milkshake istog sastava kao oni testirani na jezicima svinja. Nakon kušanja svakog milkshakea, sudionici su licitirali koliko će potrošiti da popiju punu čašu nakon eksperimenta.

Popratna skeniranja mozga pokazala su da obrasci aktivnosti u području koje se zove orbitofrontalni korteks (OFC), koje je uključeno u obradu nagrada, odražavaju teksturu šejkova. Skeniranja su također identificirala obrasce aktivnosti OFC-a koji su odražavali licitacije sudionika, sugerirajući da ovo područje mozga povezuje osjećaj u ustima s vrijednošću koja se daje toj hrani.

Kako bi otkrili odnosi li se ovo otkriće na unos hrane, istraživači su pozvali sudionike da se vrate u laboratorij na besplatan ručak nekoliko jela s curryjem s različitim sadržajem masti. Bez znanja sudionika, istraživači su mjerili koliko su sudionici pojeli od svakog curryja. Otkrili su da su oni čiji su OFC-i najosjetljiviji na masnu teksturu vjerojatnije jeli više masnog curryja u usporedbi s onima koji nisu bili toliko osjetljivi na masnu teksturu.

Ova bi otkrića mogla pomoći u oblikovanju formulacija niskokalorične hrane i razumjeti neuralne mehanizme prejedanja.