K. A. Bowden Davies sa Sveučilišta Manchester Metropolitan u Ujedinjenom Kraljevstvu i njegovi suradnici ispitivali su učinke vremenski ograničenog posta na eukalorični način prehrane, uspoređujući rano (8:00-16:00 sati) s kasnim (12:00-20:00 sati) uvjetima kontrole glikemije u uobičajenim životnim okolnostima kod 15 odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom i sedentarnim načinom života. U unakrsnoj studiji svaka je faza trajala tri dana.

Istraživači su otkrili da je u usporedbi s uobičajenom prehranom (> 14 sati dnevno), vremenski ograničeni post (osam sati dnevno) značajno povećao vrijeme provedeno u euglikemiji za 3,3 % (P < 0,001) i smanjio srednju apsolutnu vrijednost glukoze za 0,6 mmol/L (P = 0,003), koeficijent varijacije za 2,6 % (P < 0,001) te srednju amplitudu odstupanja glukoze za 0,4 mmol/L (P = 0,020). Nije bilo značajnog učinka za rani u odnosu na kasni vremenski ograničeni post (P > 0,05). Uobičajeni unos kalorija i sastav makronutrijenata bili su slični u vremenski ograničenom postu (P > 0,05).

Ovi rezultati koji se mogu pripisati 16-satnom prozoru posta, a ne vremenu jela ili promjenama u unosu energije, ističu dobrobit vremenski ograničenog posta u samo tri dana.

Vremenski ograničeni post je najpopularniji oblik posta, a podrazumijeva da se svaki dan određeni broj sati posti. Dužina posta može varirati pa je tako najpopularniji oblik ovakvog tipa posta 16/8, koji podrazumijeva da se 16 sati u danu posti, a 8 sati jede.