Rezultati, objavljeni u časopisu Cell, sugeriraju da, iako kratkotrajno gladovanje može pružiti zdravstvene beneficije, kao što je produljeni životni vijek kod miševa, no nemaju ih svi tipovi tkiva i stanica.

Tijekom prošlog desetljeća, povremeni post je postao jedan od najpopularnijih režima dijete; prema jednom prebrojavanju, oko 12% odraslih u Sjedinjenim Državama prakticiralo ga je 2023. Jedan od najčešćih oblika je vremenski ograničena prehrana, koja uključuje jedenje samo unutar ograničenog vremenskog okvira svaki dan.

Kako bi saznali utječe li dijeta na ponovni rast dlaka, na što može utjecati stres, znanstvenici sa Sveučilišta Westlake u Zhejiangu u Kini, obrijali su miševe i podvrgli ih jednom od dva režima povremenog posta: vremenski ograničeno jedenje i alternativni dan posta, u kojem su životinje postile 24 sata, a zatim jele svoju normalnu hranu sljedeća 24 sata. Do kraja tromjesečnog istraživanja, miševima na dijeti nije ponovno izraslo toliko dlaka kao kontrolnim životinjama koje su jele sličan broj kalorija, otkrili su autori.

Istraživači su taj učinak povezali sa smrću matičnih stanica folikula dlake. Daljnji pokusi pokazali su da je povremeni post pokrenuo komunikaciju između nadbubrežnih žlijezda, i masnih stanica u koži. Ovo preslušavanje uzrokovalo je masne stanice kože da otpuštaju molekule masnih kiselina. Masne kiseline poremetile su metabolizam matičnih stanica i uzrokovale oštećenja koja su u nekim slučajevima dovela do smrti matičnih stanica. Primjena antioksidativne kreme prije i tijekom dijete spriječila je usporavanje rasta kose, što sugerira da ovaj učinak nije neizbježan.

Kako bi saznali odnosi li se ovaj učinak na ljude, istraživači su nasumično rasporedili 49 ljudi ili u režim povremenog posta ili u kontrolnu skupinu, čiji su članovi jeli bez vremenskih ograničenja. Rast kose u skupini natašte bio je 18% sporiji nego u kontrolnoj skupini. Molekularnim testovima pronađeni su dokazi da bi mehanizam sličan onom opaženom kod miševa mogao biti odgovoran za ovaj učinak.

Znanstvenici su pronašli i lošu stranu povremenog posta: prehrana bi mogla potaknuti razvoj prekanceroznih crijevnih izraslina ako bi miševi pretrpjeli genetsku promjenu koja uzrokuje rak tijekom razdoblja nakon posta. Ova bi otkrića trebala potaknuti daljnja istraživanja učinaka posta na stanice u mozgu i jetri.