Stimulacija mozga obećava u liječenju ovisnosti o drogama
02.06.2024.
Danas se neurostimulacija koristi za liječenje raznih ljudskih poremećaja, uključujući Parkinsonovu bolest, tremor, opsesivno-kompulzivni poremećaj i Tourettov sindrom. Jedan oblik neurostimulacije, nazvan duboka moždana stimulacija (DBS), spreman riješiti jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova: ovisnost o drogama.
Ovisnost o drogama ogromna je nezadovoljena medicinska potreba. Ključ liječenja je odsijecanje „ugode“ koja dolazi s ovisnošću — što duboka moždana stimulacija potencijalno može učiniti.
Godine 2023. rekordnih 112 000 ljudi u SAD-u umrlo je nakon predoziranja drogama, uključujući nedopuštene droge i opioide na recept. Iako je za liječenje ovisnosti dostupno nekoliko psiholoških i farmaceutskih tretmana, kod čak 75% do 98% pacijenata dolazi do recidiva. Ono što je jedinstveno kod ovisnosti jest da stvara obrazac u mozgu koji se samoodržava.
Mozak je ustrojen tako da je zadovoljstvo prioritet. Sustav nagrađivanja u mozgu povezuje dva sićušna područja: ventralno tegmentalno područje, koje oslobađa kemijski dopamin za dobro raspoloženje, i nucleus accumbens, koji kontrolira pamćenje i ponašanje. Prvo je razlog zašto osjetite trzaj zadovoljstva nakon što zagrizete hamburger. Ovo drugo je razlog zašto vam krene voda na usta kad god osjetite miris da netko loži roštilj. Droge mogu preopteretiti ovaj sustav, preplaviti ga dopaminom i ojačati veze koje podupiru ovisnost.
Ali što ako biste mogli kratko spojiti sustav nagrađivanja? Kad lijekovi više ne bi izazivali ovisnost, bi li ih bilo lakše prestati uzimati? Preliminarna istraživanja na životinjskim modelima i ljudima sugeriraju da je moguće ograničiti traženje droge električnim stimuliranjem regija mozga povezanih s nagradom.
Kao dio Laboratorija za neuralni inženjering Klinike Mayo, dr. Shin i njegov kolega Yoonbae Oh, Ph.D., pokušali su smisliti novie tehnike za mjerenje kemijskih tvari u mozgu - poput dopamina i serotonina - u stvarnom vremenu. Istraživači su iskoristili svoje inovacije kako bi došli do važnih uvida u mehanizme DBS-a i ovisnosti u pretkliničkoj studiji. Eksperimentalni DBS tretman smanjio je dotok dopamina u nucleus accumbens, centar za nagrađivanje mozga, za gotovo polovicu.
U drugoj studiji tim je testirao pristup na modelu ovisnosti o opioidima kod glodavaca. Kada su modelima dali snažan opioid, vidjeli su skok u razinama dopamina. Ali kada su liječili modele s DBS-om prije davanja lijeka, taj skok se nikada nije dogodio. Čini se da je eksperimentalni tretman također inhibirao respiratornu depresiju, poteškoće s disanjem koje su odgovorne za većinu smrti od predoziranja opioidima.
Tim je nedavno dobio potporu od Nacionalnog instituta za zdravlje kako bi dobio odobrenje za izuzeće FDA-e za istraživačke uređaje, što je nužan korak za buduće pretkliničke studije i klinička ispitivanja ovog eksperimentalnog tretmana.
"Vidjeti ovisnost kao biološki problem i rješavati ga biološkim tretmanima poput ovog je promjena paradigme", kažu istraživači. "Znamo da standardne bihevioralne ili farmaceutske intervencije ne funkcioniraju za svakoga. Ovdje guramo granice jer znamo da moramo učiniti nešto drugačije, doista drugačije, kako bismo pomogli ljudima da ponovno izgrade svoje živote."