Dostupnost droga i dalje je visoka u Europi, gdje tržište nudi raznoliki asortiman proizvoda. Osobe koje uzimaju droge sada su izložene širem rasponu psihoaktivnih tvari, često visoke jačine ili čistoće, ili u novim oblicima, mješavinama i kombinacijama. Uz proizvode koji se namjerno prodaju pod nešto drugo, konzumenti možda nisu svjesni što uzimaju i izloženi su većim zdravstvenim rizicima, uključujući potencijalno smrtonosna trovanja.

U izvješću se iskazuje zabrinutost zbog moćnih sintetskih opioida, koji se ponekad krivo prodaju ili miješaju s lijekovima i drugim drogama; MDMA s dodatkom sintetskih katinona i proizvodi od kanabisa obogaćeni sintetskim kanabinoidima. Do kraja 2023. EMCDDA je pratila preko 950 novih psihoaktivnih tvari (NPS), od kojih je 26 prvi put prijavljeno u Europi te godine.

Ključna poruka ovogodišnjeg izvješća jest da je „politoksikomanija” — uporaba dvije ili više psihoaktivnih tvari u isto vrijeme ili uzastopno - danas u Europi uobičajena. Bilo da uključuje uporabu benzodiazepina zajedno s opioidima ili kokaina s alkoholom, ovaj obrazac uporabe droga može povećati zdravstvene rizike i zakomplicirati pružanje intervencija (npr. reakciju na predoziranje). Ovi izazovi su dodatno komplicirani kada se mješavine droga konzumiraju nesvjesno.

Prema izvješću: ‘Jedan od izazova s kojima će se suočiti nadzor nad drogama u 2024. jest stjecanje dubljeg razumijevanja o tome koje se droge zapravo konzumiraju i u kojim kombinacijama’. Prioriteti nove EU Agencije za droge (EUDA), koja počinje s radom 2. srpnja, uključivat će poboljšanje praćenja politoksikomanskog obrasca i razumijevanje onoga što čini učinkovitu prevenciju, liječenje i intervencije za smanjenje štete. Agencija će također ojačati svoje analitičke kapacitete putem EU mreže forenzičkih i toksikoloških laboratorija.

Povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson kaže: ‘Europsko tržište droga brzo se kreće i nestabilno je, raspirujući nasilje i korupciju. A dotok ilegalnih droga u Europu dolazi osobito kroz naše luke. Zato smo osnovali Europski savez luka kako bismo ojačali otpornost naših logističkih čvorišta na prijetnje koje predstavlja organizirani kriminal. Za borbu protiv mreže potrebna je mreža. U međuvremenu, nove droge i opasnosti i dalje se pojavljuju. I zato smo našoj agenciji za droge dali veće ovlasti i sredstva. Agencija za droge radi vrlo važan posao, upozoravajući nas na širenje i opasnosti droga. Europsko izvješće o drogama ključan je izvor za kreatore politika. Moramo biti na oprezu; moramo biti spremni.’

Razvoj problema s opioidima u Europi: nitazeni, rastuća prijetnja

Heroin je i dalje najčešće korišteni ilegalni opioid u Europi te je odgovoran za značajan dio zdravstvenih problema povezanih s uporabom ilegalnih droga. Međutim, europsko tržište opioidima sve je složenije i sadrži niz tvari, uključujući sintetske opioide. U usporedbi sa Sjevernom Amerikom, sintetski opioidi imaju relativno malu ulogu na ukupnom europskom tržištu droga, ali su prisutni na tržištu opioida u baltičkim zemljama. Također postoji sve veća zabrinutost zbog njihove uporabe u nekim drugim državama članicama EU-a.

Od 2009. na europskom tržištu droga pojavio se ukupno 81 novi sintetski opioid. Oni su često vrlo moćni i nose značajan rizik od trovanja i smrti. Godine 2023. šest od sedam novih sintetskih opioida koji su prvi put prijavljeni Sustavu ranog upozoravanja EU-a (EWS) bili su nitazeni. Bio je to najveći broj nitazena prijavljenih u jednoj godini, s ukupno 16 otkrivenih u Europi od 2019.

Nitazeni se ponekad prodaju kao ‘sintetski heroin’ te su otkriveni u lažnim lijekovima na tržištu droga. Godine 2023. nitazeni su bili povezani s naglim porastom smrtnosti u Estoniji i Latviji te s lokalnom epidemijom trovanja u Francuskoj i Irskoj. Izvan EU-a povezani su s predoziranjem drogom u Australiji, Sjevernoj Americi i Velikoj Britaniji. Trenutačno se nitazeni i slične tvari možda neće otkriti u rutinskim post mortem toksikološkim testovima u nekim zemljama, tako da se broj s njima povezanih smrti može podcijeniti. Novi sintetski opioidi pronađeni su u različitim smjesama koje sadrže nove benzodiazepine ili životinjski sedativ ksilazin. Ove kombinacije, poznate kao ‘benzo-dope’ i ‘tranq-dope’, povezuju se s trovanjima, uključujući i smrtne slučajeve, u Sjevernoj Americi.

Većina heroina koji se konzumira u Europi dolazi iz Afganistana, gdje su talibani objavili zabranu uzgoja opijumskog maka i proizvodnje opijuma u travnju 2022. Najnovije brojke UNODC-a za 2023. pokazuju procijenjeni pad od 95 % u uzgoju i ilegalnoj proizvodnji opijuma u zemlji u usporedbi s 2022. Trenutačno je teško predvidjeti kako će zabrana utjecati na europsko tržište heroina. Dokazi upućuju na to da su u Afganistanu ostale značajne zalihe opijuma, što može objasniti zašto do danas nije bilo snažnih signala o prekinutom dotoku heroina prema EU. Međutim, postoji zabrinutost da bi buduća nestašica heroina mogla dovesti do toga da se praznine na tržištu popune snažnim sintetskim opioidima ili sintetskim stimulansima. To bi moglo imati potencijalno značajne negativne učinke na javno zdravlje i sigurnost.

U izvješću se naglašava potreba da Europa poboljša svoju spremnost na sve moguće tržišne promjene, osiguravanjem odgovarajuće prevencije i liječenja, uključujući pristup opioidnim agonistima i uslugama za smanjenje štete, kao i stavljanjem na raspolaganje dovoljnih zaliha naloksona, lijeka protiv predoziranja . Uspostavljanje međuagencijskih planova za odgovor i brzu komunikaciju također može pomoći u jačanju spremnosti za iznenadnu pojavu vrlo moćnih tvari na tržištu ilegalnih droga u EU.

Ravnatelj EMCDDA-e Alexis Goosdeel kaže: ‘U ovogodišnjem Europskom izvješću o drogama ističemo sve veće izazove koje donosi vrlo složeno tržište droga koje se brzo razvija, na kojem su uvriježene ilegalne droge široko dostupne, dok se nove moćne sintetske tvari i dalje pojavljuju. Naglašavamo kako raširena politoksikomanija dovodi do niza zdravstvenih rizika, posebno kada se mješavine droga konzumiraju nesvjesno. Danas također razmišljamo o mogućim budućim problemima u području droga i potrebi da se bolje pripremimo za suočavanje s njima. Zadovoljstvo mi je stoga najaviti da ćemo, kao nova EU Agencija za droge, imati veće ovlasti za predviđanje budućih prijetnji i trendova, upozoravanje u stvarnom vremenu na nove rizike za zdravlje i sigurnost, pomoć EU i državama članicama reagirati i učiti iz iskustva kako bismo prilagodili i poboljšali naše strategije i intervencije u vezi s drogama’.

Šesta godina rekordnih zapljena kokaina: utjecaj na javno zdravlje

Šestu godinu zaredom zemlje članice EU-a zapljenjuju rekordne količine kokaina, u iznosu od prijavljenih 323 tone u 2022. (303 tone u 2021.). Europske zapljene sada premašuju one u SAD-u, koje se povijesno smatraju najvećim svjetskim tržištem kokaina. Belgija (111 tona), Španjolska (58.3 tone) i Nizozemska (51.5 tona) čine 68 % ukupno zaplijenjene količine, što odražava ustrajno ciljanje logističkih opskrbnih lanaca od strane trgovaca drogom. U 2023. Španjolska je izvijestila o svojoj dosad najvećoj pojedinačnoj zapljeni kokaina (9.5 tona), skrivenog u pošiljkama banana iz Ekvadora.

Trgovina velikim količinama kokaina u pomorskim kontejnerima preko europskih morskih luka i dalje je značajan čimbenik visoke dostupnosti droge u regiji. Najnoviji podaci iz luke Antwerpen pokazuju da je 2023. godine količina kokaina zaplijenjenog ondje porasla na 116 tona (sa 110 tona 2022.). Kako se metode provedbe zakona intenziviraju, skupine organiziranog kriminala također napadaju manje luke u zemljama EU-a i one koje graniče s EU-om, koje bi mogle biti osjetljivije na trgovinu drogom. Kao rezultat toga, neke sjevernoeuropske zemlje, uključujući Švedsku i Norvešku, prijavile su rekordne zapljene kokaina u morskim lukama 2023.

Kao dio plana EU-a za borbu protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala, novi Europski savez luka (2024.), javno-privatno partnerstvo, ima za cilj povećati otpornost luka i pojačati borbu protiv trgovine drogom i kriminalne infiltracije. Skupine organiziranog kriminala također opskrbljuju europska potrošačka tržišta preradom ilegalnih kokainskih proizvoda u nekoliko zemalja EU-a, a 2022. je razotkriveno 39 kokainskih laboratorija. (34 u 2021.).

Postoje znakovi da velika dostupnost kokaina u Europi ima sve negativniji učinak na javno zdravlje. To je druga najčešća ilegalna droga koju prijavljuju i oni koji prvi put ulaze u službe za liječenje ovisnosti (29 000 u 2022.) i oni koji se pojavljuju na hitnim odjelima u bolnicama (spominje se u 28% slučajeva akutnih intoksikacija drogom u Euro-DEN Plus suradnim bolnicama u 2022.). Dostupni podaci sugeriraju da je kokain također bio prisutan u otprilike jednoj petini prijavljenih smrtnih slučajeva od predoziranja 2022., često u kombinaciji s drugim drogama. Kako uporaba kokaina može povećati rizik od kardiovaskularnih i drugih zdravstvenih problema, vjerojatno je da njegov ukupni doprinos smrtnosti povezanoj s drogama u Europi nije dovoljno prepoznat.

Kokain je najčešće konzumirana ilegalna stimulativna droga u Europi, koju je prošle godine koristilo oko 1.4 % (4 milijuna) odraslih Europljana (15-64 godine). Podaci sugeriraju da je kokain sve dostupniji u Europi, sa širom zemljopisnom i društvenom distribucijom. Najnoviji podaci analize otpadnih voda pokazali su da je od 72 grada s podacima za 2022. i 2023., njih 49 prijavilo porast ostataka kokaina. Posebno zabrinjava to što se čini da uporaba kokaina postaje sve češća u ranjivijim ili marginaliziranim skupinama u nekim zemljama. U sve većem broju zemalja prijavljeni su i intravenska uporaba kokaina te korištenje crack kokaina. Stimulansi kao što je kokain povezani su s većom učestalošću intravenske uporabe te su uključeni u lokalizirane epidemije HIV-a među intravenskim korisnicima droga u nizu europskih gradova tijekom posljednjeg desetljeća.

Promjenjiva tržišta kanabisa stvaraju nove izazove za politike prema drogama

Uporaba kanabisa može uzrokovati ili pogoršati niz fizičkih i psihičkih problema, uključujući kronične respiratorne simptome, ovisnost i psihotične simptome.

Kretanja na tržištu kanabisa stvaraju nove izazove za to kako zemlje reagiraju na najčešće konzumiranu ilegalnu drogu u Europi. Prosječni sadržaj THC-a u smoli kanabisa udvostručio se u posljednjih 10 godina i nastavlja rasti (22.8 % u 2022.), dok je sadržaj u biljnom kanabisu općenito stabilan. Proizvodi od kanabisa sada su sve raznovrsniji, uključujući ekstrakte visoke jačine i jestive namirnice. Također postoje izvješća da nekim proizvodima koji se prodaju na ilegalnom tržištu kao kanabis mogu biti dodani jaki sintetski kanabinoidi.

Sustav ranog upozoravanja EU-a je 2023. zaprimio izvješća o devet novih kanabinoida, od kojih su četiri bila polusintetska. Najčešće detektirani polusintetski kanabinoid je heksahidrokanabinol (HHC), koji je 2022. bio prvi od ovih tvari koji je prijavljen u Europi. Iako je znanje o učincima ovih tvari na ljude ograničeno, postoje izvješća o trovanjima, uključujući i među djecom koja su konzumirala namirnice koje sadrže HHC. Od ožujka 2024. HHC je naveden kao kontrolirana droga u najmanje 18 država članica EU-a.

Procjenjuje se da je oko 8% (22.8 milijuna) odraslih Europljana (15-64 godine) koristilo kanabis u prošloj godini, s prevalencijom koja raste na 15% (15.1 milijun) među mladim odraslim osobama (15–34 godine). Procjenjuje se da je 2022. godine 92 000 klijenata pristupilo specijaliziranom liječenju problema povezanih s uporabom kanabisa, što predstavlja otprilike jednu trećinu (36 %) svih onih koji su pristupili liječenju. Kanabis je također bila najčešće prijavljena tvar od strane bolničke mreže Euro-DEN Plus u 2022., uključena u 29% pojava akutne intoksikacije drogama (25% u 2021.).

Uporaba kanabisa može uzrokovati ili pogoršati niz fizičkih i psihičkih problema, uključujući kronične respiratorne simptome, ovisnost i psihotične simptome. S obzirom na složenost tržišta i raznolikost dostupnih proizvoda, procjena rizika od štete od uporabe kanabisa je izazovna. Postoji potreba za većim istraživanjem specifičnih izazova s kojima se suočavaju osobe koje koriste kanabis kako bi se identificirale najučinkovitije mogućnosti liječenja. Osobama s problemima povezanim s kanabisom obično se nude psihološke strategije suočavanja, a online intervencije (e-zdravlje) su sve dostupnije.

Pet zemalja članica EU-a (Češka, Njemačka, Luksemburg, Malta i Nizozemska) i Švicarska promijenile su ili planiraju promijeniti svoj pristup rekreacijskoj uporabi i opskrbi kanabisom. Ove promjene — koje uključuju kućni uzgoj, neprofitne klubove za uzgoj i privatnu uporabu kanabisa — navedene su u izvješću koje naglašava potrebu ulaganja u praćenje i evaluaciju kako bi se u potpunosti razumio njihov utjecaj na javno zdravlje i sigurnost.

Predsjednik Upravnog odbora EMCDDA-e Franz Pietsch kaže: ‘Ovo je posljednje europsko izvješće o drogama koje je objavio EMCDDA, prije nego što sljedeći mjesec postane EU Agencija za droge. Ova posljednja analiza pokazuje koliko se problem droga promijenio od prvog izvješća prije otprilike 30 godina i zašto je agencija dobila veće ovlasti. Pohvaljujem EMCDDA zbog goleme vrijednosti koju je pružio svojim dionicima tijekom proteklih godina. Uvjeren sam da će agencija u svom novom obliku pružiti još veću vrijednost onima koji rade na području droga dok se bore s uzrocima i posljedicama uporabe droga’.

Izvornik: emcdda.europe.eu
Preveo: prim. dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med.