Ova metoda koju su uveli neurolog Piere Pollak i neurokirurg Alim Lui Benabid 90-tih godina prošlog stoljeća brzo se započela širiti iz Grenoble-a diljem svijeta te je do 2012. godine ugrađeno više od 150.000 neurostimulatora poglavito u bolesnika s Parkinsonovom bolesti.

DMS kod pomno selektiranih bolesnika s Parkinsonovom bolesti uvelike poboljšava kvalitetu života bolesnika te smanjuje potrebu za medikamentoznom terapijom (Levodopa).

Danas je u svijetu DMS prihvaćena kao terapija izbora kod mladih bolesnika s određenim oblicima distonije.

Primjena duboke mozgovne stimulacije pokušava se i kod farmakorezistentne epilepsije, Gill de la Tourette sindroma, anoreksije nervoze, Alzheimerove demencije, psihijatrijskih bolesti (opsesivno kompulzivni sindrom), a koristi se i kod neuropatskih boli.

U KB Dubravi započeli smo s primjenom DMS kod vegetativnih i minimalnih stanja svijesti te smo svoje rezultate objavili u prestižnom časopisu Journal of Neurosurgery. Primjena duboke mozgovne stimulacije kod ovakvih bolesnika pokušavana je u nekoliko bolnica u svijetu, međutim naša studija uključuje najviše bolesnika s najdužim postoperacijskim praćenjem. Kako bi bitno poboljšali tehniku implantacije elektroda u neuroanatomske strukture i smanjili rizike operacije započeli smo s projektom robotiziranog stereotaktičkog okvira (NERO) koji zapošljava 15 inženjera i osam neurokirurga čime nastavljamo s dosada uspješnim inovacijama primjene robotike u neurokirurgiji. Naš prototip robotskog sustava RONNA prikazan je na svjetskoj izložbi medicinskih uređaja u Dusseldorfu 2017. godine te je pobudio zainteresiranost predstavnika industrije medicinskih uređaja.

Doc. dr. sc. Darko Chudy

Klinička bolnica Dubrava, Klinika za neurokirurgiju