Konzumacija droga veliki je problem adolescentske populacije. Podatci o korištenju droga u ovoj populaciji nalažu potrebu za procjenom rizičnih ponašanja koja vode prema ovom problemu. Zbog posljedica konzumacije droga i razvijene ovisnosti na kvalitetu života, mentalno zdravlje i akademsko postignuće, multidisciplinarni pristup trebao bi se primijeniti u obrazovnim institucijama i zdravstvenom sustavu za prevenciju i liječenje ovisnosti.
Broj ovisnika je u porastu. Podatci iz godišnjeg izvještaja UNODC-a (UN Office on Drugs and Crime) iz 2020. godine procjenjuju da je u svijetu oko 345 milijuna ljudi koji koriste droge (Kanabis, Opioidi, Amfetamini, Kokain, Ecstasy). U 2020. godini najčešće konzumirana droga je bila marihuana (oko 209 milijuna ljudi), zatim slijede opioidi (oko 61 milijuna). Samo je broj konzumenata kanabisa porastao za 26 milijuna od 2014. godine.
Tijekom posljednjih deset godina, nekoliko je studija procijenilo da je prevalencija konzumiranja ilegalnih droga među mladima čak 16% - 42%. S druge strane, nedavna istraživanja pokazuju da je konzumacija ilegalnih droga vrlo raširena među adolescentima, posebno u pogledu upotrebe kanabisa kojeg konzumira i do 35% mladih.
Ilegalna konzumacija droga ima ozbiljne posljedice kako na zdravlje pojedinca, tako i na javno zdravlje. Zlouporaba droga kod mladih također je čimbenik rizika za kasnije probleme mentalnog zdravlja, uključujući suicidalne ideje, kasniju konzumaciju ilegalnih supstanci i lošiju percepciju zdravlja i kvalitete života.
Rizično seksualno ponašanje jedna je od posljedica konzumacije droga i problem od najvećeg interesa za javno zdravlje, budući da mladi pri korištenju droga imaju veći rizik od upuštanja u nesigurne spolne odnose, uključujući seks pod utjecajem droga i seks bez kondoma. Uz to, uporaba droga povezana je s većom uključenošću u rizično ponašanje u vožnji. Zdravstveni problemi javljaju se češće i sa štetnijim posljedicama kod mladih koji koriste više droga.
Prema dostupnim podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Republike Hrvatske (RH), najvišu stopu liječenih ovisnika koji su koristili opijate imala je Zadarska županija (496,2), zatim Istarska županija (430,7), Šibensko-kninska (405,4), Primorsko-goranska (315,9), Splitsko-dalmatinska (269,6), Grad Zagreb (236,4) te Dubrovačko-neretvanska županija (189,3). Za cijelu RH stopa je iznosila 185,2 na 100.000 stanovnika. Prema podatcima o spolu i dobi liječenih ovisnika, većinu liječenih osoba kao i prethodnih godina čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosi 4,8:1,0. Najmlađa zabilježena osoba je imala 13, a najstarija 72 godine.
Cilj: Cilj ovog rada je procijeniti stavove mladih ljudi prema ovisnosti.
Metode: Za istraživanje su korišteni upitnici za prikupljanje sociodemografskih karakteristika ispitanika te upitnik koji se odnosi na stavove ispitanika prema konzumaciji droga sastavljen od trideset i devet tvrdnji vezanih za stavove ispitanika prema ovisnostima, predan ispitanicima u izravnom kontaktu. Istraživanje je bilo dobrovoljno i anonimno.
Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 502 ispitanika od kojih je 246 (49%) bilo muškaraca i 256 (51%) žena u dobi od 15 do 18 godina. Ispitanici su bili učenici prvog (N=261) i četvrtog (N=241) razreda srednjih škola. Na tvrdnje “Korištenje kanabisa ne treba biti legalno.” i “Nije normalno da mladi ljudi probaju droge barem jednom.”, muškarci su zauzeli značajno povoljnije stavove. Učenici prvog i četvrtog razreda su statistički značajno različito odgovorili na tvrdnju “Povremeno korištenje kanabisa/ma-rihuane je opasno.”, dok su kod tvrdnje “Većina mladih danas proba ecstasy.” odgovori učenika prvih i četvrtih razreda statistički značajno različiti. Analizom odgovora prema školama na tvrdnje “Sve droge nisu jednako štetne za Vaše zdravlje.” te “Povremeno korištenje kanabisa/marihuane je opasno.”, uočeni su statistički značajno različiti odgovori.
Zaključci: Iako većina ispitanika ima pozitivne stavove o ovisnostima i smatra da je edukacija o ovisnostima potrebna već u ranoj fazi školovanja, ipak su rezultati pokazali da svaki peti ispitanik prvog razredu srednje škole te svaki treći ispitanik četvrtog razreda srednje škole konzumira kanabis. Ovakvi rezultati govore u prilog potrebe sustavnog pristupa šire zajednice u rješavanju ovog problema.
Ante Buljubašić, Luciana Luketin, Amneris Milano Bekavac