Zbog raširene prevalencije problema sa spavanjem i rastućeg tereta probavnih bolesti na globalnoj razini, istraživači su istraživali povezanost između kvalitete sna i probavnih poremećaja u prospektivnoj kohortnoj studiji na 410 586 ljudi.

Procijenjeno je pet individualnih ponašanja tijekom spavanja: trajanje sna, nesanica, hrkanje, dnevna pospanost i kronotip.

Zdrav san definiran je kao jutarnji kronotip, trajanje sna od 7 do 8 sati, bez samoprijavljenog hrkanja, nikad ili rijetka pojava nesanice i niska učestalost dnevne pospanosti.

Istraživači studije pratili su razvoj 16 probavnih bolesti u prosječnom razdoblju od 13,2 godine.

Osim rezultata zdravog sna, istraživači su uzeli u obzir genetsku osjetljivost na gastrointestinalna stanja.

Sudionici s rezultatom zdravog sna imali su 28% niže izglede za razvoj bilo koje probavne bolesti (omjer rizika [HR], 0,72; 95% CI, 0,69-0,75) od onih s rezultatom spavanja 0/1.

Od 16 promatranih probavnih bolesti, smanjenje rizika bilo je najveće za sindrom iritabilnog crijeva od 50% (HR, 0,50; 95% CI, 0,45-0,57).

Rezultat zdravog sna također je bio povezan s 37% smanjenim izgledima za steatotičnu bolest jetre povezanu s metaboličkom disfunkcijom (ranije poznata kao nealkoholna masna bolest jetre; HR, 0,63; 95% CI, 0,55-0,71), 35% manjom šansom za peptički ulkus (HR, 0,65; 95% CI, 0,058-0,74), 34% smanjena vjerojatnost za dispepsiju (HR, 0,66; 95% CI, 0,58-0,75) i 25% manji rizik za divertikulozu (HR, 0,75; 95% CI , 0,71-0,80).

Visoki genetski rizik i loši rezultati spavanja također su povezani s povećanim izgledima (53% do > 200%) za razvoj probavnih bolesti.

Međutim, zdrav san smanjio je rizik od probavnih bolesti bez obzira na genetsku sklonost.

Naša otkrića naglašavaju potencijalni holistički utjecaj različitih ponašanja u snu na smanjenje rizika od probavnih bolesti u kliničkoj praksi. Loš san također može promijeniti naš crijevni mikrobiom. Ako ne spavamo dobro, oporavak sluznice crijeva ne može se završiti tijekom noći.