Sve više dokaza pokazuje da prehrambene intervencije mogu biti učinkovite u liječenju ili odgađanju nekih bolesti, no potrebna su daljnja ispitivanja za šire usvajanje. 

Prehrana biljnim proteinima, nezasićenim mastima, cjelovitim žitaricama i obilnim količinama voća i povrća potiče dobrobit i smanjuje rizik od razvoja ozbiljnih kroničnih bolesti, kao i ograničenje mesa, rafiniranih žitarice i šećera. Dok čimbenici rizika za razvoj bolesti uključuju visok unos natrija, nizak unos cjelovitih žitarica i nizak unos voća i povrća.

Stručnjaci ističu hranu i ciljane dijete kao načine upravljanja bolešću i nude pacijentima osobnu kontrolu nad njihovim stanjem. Ovaj koncept, poznat i kao "hrana je lijek" ili "hrana kao lijek", koristi dijetetske intervencije za prevenciju, upravljanje i/ili liječenje specifičnih kliničkih stanja. Postoje brojne bolesti za koje bi promjene u prehrani trebale biti propisane kao prva linija liječenja, prema široko prihvaćenim kliničkim smjernicama, ali značajna intervencija u prehrani vrlo se rijetko događa u praksi.

Kardiovaskularne bolesti i dijabetes

Dijetalne intervencije pokazale su najizravnije koristi za kardiovaskularne bolesti i dijabetes. DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) dijeta uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice i mliječne proizvode s niskim udjelom masti i eliminira hranu sa soli i zasićenim mastima, kao i alkohol. Istraživači su u meta-analizi pokazali da je DASH dijeta značajno smanjila krvni tlak, u usporedbi s rezultatima dobivenim drugim prehrambenim intervencijama, kao što je mediteranska prehrana, koja dopušta umjerene količine crnog vina i soli. Smanjenje koje su istraživači vidjeli bilo je slično smanjenju u studijama o farmaceutskim monoterapijama kao što je nitrendipin, što sugerira da bi DASH dijeta mogla biti alternativa lijekovima za osobe s ranim stadijem hipertenzije.

American Heart Association i American College of Cardiology sada su preporučili DASH kao pomoć odraslima u snižavanju kolesterola lipoproteina niske gustoće i krvnog tlaka, a studije proučavaju DASH za prevenciju i liječenje drugih kardiovaskularnih stanja, kao što je zatajivanje srca.

U drugoj studiji, istraživači su otkrili su da mediteranska prehrana (dopunjena ekstradjevičanskim maslinovim uljem ili orašastim plodovima) smanjuje glavne kardiovaskularne događaje u odnosu na rezultate dobivene prehranom s smanjenim unosom masnoća u visokorizičnih odraslih osoba. Multicentrično ispitivanje PREDIMED pokazalo je da su ove intervencije smanjile stope kardiovaskularnih događaja akutnog infarkta miokarda, moždanog udara i smrti, dok je naknadna analiza pokazala niže čimbenike rizika povezane s trombozom, kao što je povišeni broj trombocita.

Promjene u prehrani također mogu koristiti osobama s dijabetesom. Znanstvenici sa Škole za kardiovaskularno i metaboličko zdravlje u Glasgowu, testirali su zamjenu za dijetu ograničenog unosa kalorija na više od 300 osoba s dijabetesom tipa 2 nakon uklanjanja svih lijekova. Znatno više pacijenata na ovoj dijeti uspjelo je postići remisiju dijabetesa nakon 12 mjeseci od onih koji su primili terapiju prema trenutačnoj najboljoj praksi. Remisija održala 24 mjeseca za više od trećine sudionika kojima je dodijeljena dijetetska intervencija. Dijabetes tipa 2 ima najviše dokaza da je modificiran prehrambenim intervencijama, budući da gubitak tjelesne težine može brzo poboljšati razinu glukoze. 

Žensko zdravlje

Dijetetske intervencije mogu biti učinkovite kod endokrinih poremećaja i drugih bolesti koje pogađaju uglavnom žene, poput sindroma policističnih jajnika (PCOS).

Zdrava prehrana također može smanjiti rizik od osteoporoze i prijeloma kod starijih žena i žena u menopauzi. Modifikacije prehrane također mogu biti od koristi ženama s endometriozom.  

Kognicija i demencija

Sve više dokaza ukazuje na to da pacijenti s neurološkim poremećajima, od migrene do Alzheimerove bolesti, mogu imati koristi od promjena u prehrani. Stres, spavanje i prehrana povezani su s pojavom napadaja migrene.

Još jedno područje bolesti sa slabim dokazima, ali brojnim studijama koje su u tijeku, je demencija. Hipertenzija, dijabetes tipa 2 i pretilost sami su čimbenici rizika za razvoj demencije, pa bi modificiranje ovih čimbenika rizika putem zdrave prehrane kao što je MIND (hibridna mediteranska – DASH dijeta) moglo odgoditi ili čak spriječiti razvoj demencije.

Međutim, stručnjaci još nisu uvjereni da je dijeta prikladan tretman za demenciju. Trenutno dijeta nije propisana kao prva linija liječenja za pacijente s Alzheimerovom bolešću u većini akademskih medicinskih centara. Nema dovoljno dokaza koji podupiru ulogu prehrane u liječenju, visokokvalitetne epidemiološke studije podupiru ulogu prehrane u prevenciji. Što se tiče općeg kognitivnog zdravlja, uloga prehrane nije jasna.