U proteklih 20 godina došlo je do porasta smrtnosti za 54% među osobama starijim od 65 godina zbog vrućine, a više od jedne trećine svih globalnih smrtnih slučajeva povezanih s toplinskim valovima može se pripisati klimatskim promjenama.
Koje se bolesti mogu pogoršati za vrijeme velikih vrućina?
Osim poznatih bolesti povezanih s vrućinom, mnoge su bolesti "osjetljive na vrućinu", odnosno pogoršavaju se ili ih izaziva vrućina. Brojne su studije pokazale veću pojavu i egzacerbaciju širokog spektra stanja tijekom razdoblja visoke temperature, uključujući ishemijsku bolest srca, srčane aritmije, ishemijski moždani udar, astmu i kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, infekcije dišnog sustava, hiperglikemiju, zatajenje bubrega, neuropsihijatrijske poremećaji (npr. psihoze, samoubojstva, ubojstva, anksioznost i depresiju) te nepovoljne ishode poroda kao što je prijevremeni porod i porod djece manje porođajne težine u odnosu na gestacijsku dob.
Što su urbani toplinski otoci?
Urbani toplinski otoci su područja gusto izgrađene infrastrukture, koja apsorbiraju i zatim ponovno emitiraju toplinu od sunca, što rezultira "otocima" viših temperatura; temperature u tim područjima mogu u prosjeku biti više za 0,6° do 3,9°C nego u udaljenim područjima i imaju puno više noćne temperature i to kao rezultat ponovnog zračenja topline iz okoliša. U SAD-u, stanovnici urbanih toplinskih otoka su najčešće crnačke zajednice s nerazmjerno niskim prihodima i druge podzastupljene rasne i etničke skupine zbog povijesno rasističke prakse stvaranja pojedinih zona u urbanim područjima.
Koliko su česti smrtni slučajevi uzrokovani vrućinom izvan razdoblja upozorenja na toplinski val?
U mnogim zajednicama klimatske promjene povećavaju učestalost, trajanje i opasnost od ekstremne vrućine, što rezultira većom i dužom izloženošću stanovništva; u međuvremenu, mjere prilagodbe, posebno među najranjivijim zajednicama i osobama, ne prate taj korak. Iako sustavi ranog upozoravanja i druge javnozdravstvene mjere poduzete tijekom toplinskih valova mogu pružiti određenu zaštitu, pojavljuju se dokazi da se, barem u nekim regijama, većina smrtnih slučajeva uslijed vrućina može dogoditi izvan tradicionalno definiranih toplinskih valova. Na primjer, procjena Plana za toplinski val za Englesku zaključila je da se više od 90% smrtnih slučajeva u mnogim dijelovima zemlje dogodilo izvan razdoblja upozorenja na toplinski val. Slična je studija u 22 američke savezne države pokazala da se zdravstveno opterećenje koje se može pripisati vrućini počinje javljati pri umjerenim vrijednostima indeksa topline, koji su u nekim regijama ispod raspona upozorenja.
Koje su karakteristične faze toplinskog udara?
Toplinski udar karakterizira hipertermija, neurološke abnormalnosti i nedavna izloženost visokim temperaturama. Česti simptomi su tahikardija, tahipneja i hipotenzija. Znojenje je tipično za toplinski udar uslijed napora, dok je kod klasičnog toplinskog udara koža često vruća i suha. Promjena mentalnog statusa (npr. zbunjenost ili delirij) najbolje razlikuje toplinski udar od toplinske iscrpljenosti i drugih blažih oblika bolesti povezanih s vrućinom. Rane manifestacije uključuju promjene ponašanja, zbunjenost, delirij, vrtoglavicu, slabost, uznemirenost, agresivnost, nejasan govor, mučninu i povraćanje. U teškim slučajevima mogu se pojaviti napadaji i inkontinencija sfinktera. Toplinski udar karakteristično se manifestira u tri faze: hipertermično-neurološka akutna faza, hematološko-enzimska faza (karakterizirana upalom i koagulopatijom i vrhunac 24 do 48 sati nakon početka) i kasna jetreno-bubrežna faza (karakterizirana zatajenjem organa i koja se javlja nakon 96 sati).