Zagrijavanje na Zemlji i klimatske promjene uzrok su sve češćih toplinskih valova koji postaju dugotrajniji i topliji, a pojavljuju se na mjestima koja nisu navikla na takve vremenske prilike.

Epizode ekstremne vrućine (EHE), poput onih na zapadu SAD-a, u Indiji, Pakistanu, srednjoj Europi i drugim mjestima posljednjih godina, jedna su od najsmrtonosnijih posljedica klimatskih promjena. EHE uzrokuje povećani morbiditet i mortalitet i to izravno od toplinskih bolesti, pogoršava ostale kroničnih bolesti i dovodi do štetnih zdravstvenih učinaka, ali i popratnih pojava kao što su šumski požari i onečišćenje zraka.

Predviđa se da će se EHE povezani s klimatskim promjenama pogoršavati tijekom najmanje sljedeća 3 desetljeća, što zahtijeva od zdravstvenih sustava spremnost  suočavanja sa sve većim i rastućim teretom bolesti povezanih s vrućinom i veću otpornost na ekstremne vrućine, te smanjenje klimatskih utjecaja povezanih sa zdravstvenom skrbi.

Npr. noćno zatopljenje uzrokovano klimatskim promjenama posebno je opasno za zdravlje jer ne dopušta tijelu da se oporavi od vrućeg dana.

U članku objavljenom u NEJM Catalyst Innovations in Care Delivery autori raspravljaju o zdravstvenim učincima EHE-a i daju ilustrativne primjere onoga što zdravstveni sustavi mogu učiniti za promicanje spremnosti na klimatske promjene i otpornost na toplinu.