O Danu planeta Zemlje

Sve je započelo kada je u siječnju 1969. godine došlo do velikog izlijevanja nafte u Santa Barbari (Kalifornija), pri čemu se iz bušotine izlilo više od tri milijuna galona nafte. Ova katastrofa rezultirala je smrću više od 10.000 morskih lavova, morskih ptica, tuljana i dupina i dovela do velikih prosvjednih akcija širom SAD-a. Akcije tada pokreče senator Gaylord Nelson, mlađi senator iz Wisconsina, zbog svoje zabrinutosti radi pogoršanja stanja okoliša i to ponajprije zagađenja zraka i vode u Sjedinjenim Državama. Dan planeta Zemlje nadahnuo je 20 milijuna Amerikanaca, 10% ukupne populacije Sjedinjenih Država – na izlazak na ulice i u parkove kako bi demonstrirali protiv utjecaja 150 godina industrijskog razvoja koji je ostavio velike posljedice na okoliš i na ljudsko zdravlje.

Od 1990. godine Dan planeta Zemlje postao je globalni, mobilizirajući pokret u 141 zemlji podižući probleme okoliša na svjetsku pozornicu.

Početkom novog tisućljeća fokus se prebacio na globalno zagrijavanje i potrebu za čistom energijom u što su se uključile 184 zemlje.

Tijekom desetljeća mreža Dana planeta Zemlje dovela je stotine milijuna ljudi u ekološki pokret, stvarajući mogućnost za građanski angažman i volontiranje u 193 zemlje u svijetu. Tako je 2016. godine tema bila „Drveće na Zemlji“ pa je upravo na Dan planeta Zemlje te godine potpisana Pariška konvencija o potrebi borbe protiv klimatskih promjena. 2018. godine tema je bila zagađenje plastikom, 2020. godine obilježena je 50. godišnjica Dana Zemlje, a teme o očuvanju okoliša nikada nisu bile bitnije.

Događaji koji se održavaju širom svijeta na Dan planeta Zemlje potpora su zaštiti okoliša čime se nastoji ujediniti i osvijestiti ljude iz svih dijelova svijeta na važnost ekoloških tema i pitanja, kao što su zagađenje, sukobi, siromaštvo i ratovi. Kampanje povezane s Danom planeta Zemlje ističu potrebu za stvaranjem zelenih gradova i pošumljavanje, svjesnosti o klimatskim promjenama koje diljem svijeta izazivaju prirodne katastrofe s velikim utjecajem na ljude, floru i faunu, o utjecaju i posljedicama porasta razine mora, izumiranja nekih biljnih i životinjskih vrsta, zakiseljavanju oceana.

Uslijed pandemije koronavirusa vidjeli smo kako se Zemlja može brzo regenerirati ako samo malo usporimo, prilagodimo naše djelovanje.

Na internetskim stranicama earthday organizacije (www.earthday.org) objavljen je raspored ovogodišnjih događanja u različitim državama.