Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.

Cijelo vrijeme trajanja velikih vrućina potrebno je pridržavati se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta).

Neke od preporuka su:

• Rashladiti tijelo i pijti dovoljno tekućine ta da boja urina bude svijetla
• Piti redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da se njima ne izazove jača dehidracija. Može se samo osvježiti tako da se u ustima rastopi kockica, dvije leda. Dehidraciju od vrućina može se izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nesmije se  čekati osjećaj žeđi da bi povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
• Izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
• Osobe koje rade vani (npr.građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
• Tuširati se ili kupati u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci se može mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
• Nositi laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Vani izvan doma staviti šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
• Koristiti laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
• Jesti češće male i što tekućije obroke. Izbjegavati hranu prebogatu bjelančevinama. Pripremiti miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili laganu juhu, da se organizmu vrate izgubljeni minerali, vitamini i elektroliti.

Rashladiti svoj dom

• Potrebno je rashladiti prostor u kojem se živi. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.
• Koristiti hladniji noćni zrak za rashlađivanje doma. Ako je moguće, otvoriti sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža.
• Smanjiti količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvoriti prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu.
• Staviti zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostriti mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboraviti da se time povećava vlažnost zraka.
• Ako se koristi klima-uređaj, zatvoriti vrata i prozore da se ne troši više energije nego što je potrebno. Podesiti temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujemo svoj dom.

Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.