Očekuje se da će se na godišnjem summitu UN-a o klimi COP28, raspravljati o načinima na koje se mogu zaštititi ljudi od klimatskih prijetnji po zdravlje, a koje sada prijete poništiti desetljeća napretka u javnom zdravstvu.

Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) očekuju da će od 2030. godine samo četiri prijetnje - pothranjenost, malarija, proljev i toplinski stres - povećati globalni broj smrtnih slučajeva za 250 000 godišnje.

Ekstremni vremenski događaji postaju ekstremni zdravstveni događaji. Evo kako klimatske promjene danas štete zdravlju ljudi diljem svijeta i što zemlje mogu očekivati ​​u budućnosti.

Vektorske bolesti

Komarci koji prenose viruse uključujući dengue, malariju, Zapadni Nil i Ziku sele se u nove dijelove svijeta jer više temperature i obilne kiše stvaraju gostoljubivije uvjete za njihovo razmnožavanje.

Prijavljeni slučajevi denga groznice porasli su s otprilike pola milijuna u 2000. na više od 5 milijuna u 2019., prema WHO-u. Samo ove godine broj slučajeva u Brazilu porastao je za 73% u odnosu na petogodišnji prosjek, a Bangladeš je pretrpio rekordnu epidemiju denge.

Klimatske promjene također imaju nepredvidiv učinak na malariju, s 5 milijuna više slučajeva registriranih u 2022. nego prethodne godine - dosegnuvši ukupan broj od 249 milijuna, pokazalo je izvješće o malariji WHO-a. Poplave u Pakistanu prošle godine, dovele su do 400% povećanja slučajeva malarije, navodi se u izvješću. Bolest se također proširila na gorje Afrike koje je prije bilo hladno za komarce.

Dva nova cjepiva protiv malarije za koja se očekuje da će biti dostupna iduće godine daju neku nadu u borbi protiv te pošasti.

Mutne vode

Oluje i poplave izazvane klimatskim promjenama također omogućuju širenje drugih zaraznih bolesti koje se prenose vodom.

Nakon desetljeća napretka u borbi protiv kolere, crijevne infekcije koja se širi kontaminiranom hranom i vodom, broj slučajeva ponovno raste, uključujući zemlje koje su gotovo iskorijenile tu bolest. Bez liječenja, kolera može dovesti do smrti za nekoliko sati. Godine 2022. 44 zemlje prijavile su slučajeve kolere, što je povećanje od 25% u odnosu na 2021. Veliku ulogu u tome igrali su cikloni, poplave i suše koji su onemogućili pristup čistoj vodi i pomogli bakterijama da šire.

Klimatske promjene pospješuju i proljev, sa sve nestalnijom kišom - što rezultira ili vlažnim ili suhim uvjetima - što predstavlja veći rizik. Proljev je drugi vodeći svjetski uzrok smrti među djecom mlađom od 5 godina, nakon upale pluća, a svake godine odnosi živote više od pola milijuna djece.

Ekstremna vrućina i zadimljeno nebo

Predviđa se da će toplinski stres - jedan od očitijih utjecaja globalnog zatopljenja na zdravlje - utjecati na stotine milijuna ljudi dok se temperature nastave povećavati u sljedećih nekoliko desetljeća.

Budući da je svijet već oko 1,1 C topliji od prosječne predindustrijske temperature, ljudi su 2022. u prosjeku iskusili oko 86 dana opasno visokih temperatura, pokazalo je prošlomjesečno izvješće medicinskog časopisa Lancet. Ako se svijet zagrije za 2C u odnosu na predindustrijske razine, godišnja smrtnost od vrućine mogla bi se više nego učetverostručiti.

Studija iz srpnja objavljena u časopisu Nature Medicine procjenjuje da je oko 61 000 ljudi umrlo tijekom toplinskih valova u Europi u ljeto 2022. Vrućina je također učinila šume sušnijim, što je izazvalo ekstremne šumske požare koji su proteklih godina zahvatili velike dijelove svijeta.

Tijekom desetljeća koje je počelo 2010. godine, više od 2 milijarde ljudi bilo je izloženo barem jedan dan godišnje nezdravom onečišćenju zraka dimom vatre, prema rujanskoj studiji u časopisu Nature. To je povećanje od 6,8 ​​posto u usporedbi s prethodnim desetljećem.