U prvoj studiji te vrste, rezultati pokazuju vezu između ekonomske nejednakosti i problematične uporabe platformi društvenih mreža i aplikacija za razmjenu instant poruka. Situacija je gora u školama gdje postoje imovinske i socijalne razlike među razrednim kolegama.

Autori kažu da rezultati – temeljeni na više od 179 000 školske djece u 40 zemalja – sugeriraju da su potrebne nove strategije za korištenje društvenih medija koje smanjuju utjecaj deprivacije.

Kreatori politika mogli bi pomoći u ograničavanju disfunkcionalnog ili abnormalnog ponašanja. Ti negativni obrasci uključuju nemogućnost skraćivanja vremena ispred ekrana ili laganje prijateljima i obitelji o uporabi društvenih medija.

Ovi rezultati ukazuju na potencijalno štetni utjecaj nejednakosti na razini pojedinca, škole i zemlje na problematičnu uporabu društvenih medija kod adolescenata”, kaže glavna autorica Michela Lenzi sa Sveučilišta u Padovi.

“Kreatori politika trebali bi razviti mjere za smanjenje nejednakosti kako bi ograničili neprilagođene obrasce uporabe društvenih medija od strane adolescenata.”

“Kako se digitalni jaz nastavlja smanjivati ​​u mnogim zemljama, ekonomske nejednakosti i dalje postoje i ostaju snažna društvena determinanta zdravlja i dobrobiti adolescenata. Škole predstavljaju idealno okruženje za poticanje sigurnog i prosocijalnog ponašanja na internetu.”

Mnogi mladi ljudi svakodnevno koriste društvene medije, a koristi za dobrobit dobro su dokumentirane, kao i rizici.

Problematična uporaba društvenih medija (PUDM) nije službeno prepoznata kao bihevioralna ovisnost. Za sada se smatra zdravstvenim problemom koji pogađa mlade ljude.

Ovo je istraživanje imalo za cilj istražiti veze između socio-ekonomskih nejednakosti, mjerenih na razini pojedinca, škole i zemlje te PUDM-a kod adolescenata.

Rezultati su se temeljili na 179 049 djece u dobi od 11, 13 i 15 godina iz 40 zemalja, uključujući većinu Europe i Kanadu. Podaci su dobiveni iz međunarodne studije Svjetske zdravstvene organizacije o zdravstvenom ponašanju djece školske dobi (HBSC) koja se provodi svake četiri godine, a u koju je uključena i Hrvatska.

Postoji mnogo razloga za vezu između ekonomske deprivacije i PUDM-a. Jedna teorija koju su predložili autori jest da dijeljenje slika ili videa posebno odjekuje kod siromašnijih adolescenata jer ih povezuju s moći i statusom.

Oni sugeriraju da bi preventivni napori u školama mogli biti usmjereni na ‘objektivne i percipirane’ razlike u društvenim klasama među školskim kolegama.

Također je ključno povećanje vršnjačke podrške za koju su autori otkrili da je zaštitni čimbenik u odnosu između srodne deprivacije i PUDM-a.

Izvornik: Lenzi M, Elgar FJ, Marino C, i sur. Can an equal world reduce problematic social media use? Evidence from the Health Behavior in School-aged Children study in 43 countries. Information, Communication & Society (2022).