Naime, djecu je lako privući na rasličite društvene mreže kao što su Instagram, Snapchat ili TikTok, a vodeća grupa američkih psihologa je upozorila da je prije korištenja bilo kakve društvene mreže djeci potrebna edukacija, odnosno razvijanje medijske pismenosti o korištenju društvenih mreža.

Američka psihološka udruga objavila je 10 znanstveno utemeljenih preporuka za tinejdžere i mlađe kako koristiti društvene mreže i uspoređuju to s dobivanjem vozačke dozvole. Prije korištenja društvenih mreža trebali bi poznavati pravila. Postoje i određene psihološke kompetencije koje bi djeca trebala imati prije početka korištenja društvenih mreže, a one su prilagođene razinama zrelosti pojedinog djeteta.

Stručnjaci se slažu da trebamo pitati djecu o njihovom korištenju društvenih mreža i utjecaju, npr. koliko sati troše na korištenje društvenih mreža? Kako se osjećaju nakon korištenja društvenih mreža? Kako to utječe na njihov san?

Glavne preporuke:

1. Mlade koji koriste društvene mreže treba poticati da koriste funkcije koje stvaraju prilike za društvenu podršku, online druženje i emocionalnu intimnost koje mogu promicati zdravu socijalizaciju.
2. Korištenje društvenih mreža, funkcionalnost i dozvole trebaju biti prilagođeni razvojnim sposobnostima mladih jer su trenutno kreirani za odrasle i možda nisu prikladni za djecu.
3. U ranoj adolescenciji (tj. obično 10-14 godina) savjetuje se nadzor i praćenje odraslih (tj. stalni pregled, rasprava i podučavanje oko sadržaja društvenih medija) i to za većinu mladih koji koriste društvene mreže; autonomija se može postupno povećavati kako djeca odrastaju i steknu vještine digitalne pismenosti. Međutim, praćenje treba biti u ravnoteži s njihovim potrebama za privatnošću.
4. Kako bi se smanjili rizici od psihičkih trauma, izloženost sadržaju na društvenim mrežama koji prikazuje nezakonito ili psihološki neprilagođeno ponašanje, uključujući sadržaj koji upućuje ili potiče mlade na rizična ponašanja, kao što je samoozljeđivanje (npr. rezanje, samoubojstvo), nanesene štete drugima ili one koje potiču poremećaje prehrane (npr. restriktivna prehrana, čišćenje, pretjerana tjelovježba) trebaju se svesti na najmanju moguću mjeru, prijaviti i ukloniti, a korisnike nikako ne treba upućivati na takve sadržaje.
5. Kako bi se psihološka šteta svela na najmanju moguću mjeru, izloženost adolescenata tzv. "cyber-mržnji" uključujući internetsku diskriminaciju, predrasude, mržnju ili internetsko zlostavljanje posebno usmjereno prema marginaliziranoj skupini (npr. rasnoj, etničkoj, spolnoj, vjerskoj, statusnoj sposobnosti), ili prema pojedincu zbog njihovog identiteta ili povezanosti s marginaliziranom skupinom treba svesti na minimum.
6. Adolescente treba rutinski pratiti i provjeravati simptome tzv. "problematičnog korištenja društvenih mreža" koji umanjuju njihovu sposobnost uključivanja u svakodnevne uloge i rutine i mogu predstavljati rizik za ozbiljnije psihološke ozljede tijekom vremena.
7. Korištenje društvenih mreža treba ograničiti kako ih ne bi ometalo u spavanju i tjelesnoj aktivnosti.
8. Treba ograničiti korištenje društvenih mreža koji potiču usporedbu, osobito oko sadržaja koji se odnosi na ljepotu ili izgled.
9. Korištenju društvenih mreža treba prethoditi eudkacija, tzv. digitalna pismenost o društvenim mrežama kako bi se osiguralo da su korisnici razvili psihološki utemeljene kompetencije i vještine koje će maksimalno povećati šanse za uravnoteženo, sigurno i razumno korištenje društvenih mreža.
10. Treba osigurati značajna sredstva za kontinuirano znanstveno istraživanje pozitivnih i negativnih učinaka društvenih medija na razvoj adolescenata.