Prethodna istraživanja na odraslim osobama ukazala su na to da na rizik od pojave suicidalnih misli, planova i pokušaja utječu negativni životni događaji, obiteljska anamneza i genetika, ali postoji ograničeni broj istraživanja vezanih uz adolescente.

Kroz ovo istraživanje, čiji rezultati su objavljeni u Journal of Child Psychology and Psychiatry, istraživački tim je prikupio nove informacije o tome kako genetski rizik i izloženost stresnim životnim događajima doprinose nastanku suicidalnih misli. Ovi rezultati mogli bi pomoći liječnicima, obiteljima, nastavnicima i drugim članovima zajednice u prevenciji suicidalnih misli i ponašanja kod adolescenata.

Istraživači s Instituta za psihijatrijsku i bihevioralnu genetiku VCU iz Virginije analizirali su kliničke i genetske podatke prikupljene u sklopu Avonove Longitudinalne studije roditelja i djece (Djeca 90-ih) koju je provodilo Sveučilište u Bristolu, a koja je promatrala djecu od djetinjstva do odrasle dobi. Posebno su procjenjivali genetski rizik ispitanika za pokušaje samoubojstva i njihovu izloženost lošim životnim iskustvima između 16. i 17. godine. Tim je uspoređivao ove podatke s anketama koje su bilježile jesu li ispitanici imali suicidalne misli i osjećaj beznađa u dobi od 17 godina. Također su ispitivali variraju li navedeni učinci s obzirom na spol.

Njihovo istraživanje pokazalo je da su suicidalne misli bile povezane s uporabom droga, zlostavljanjem i neuspjehom kod muških i kod ženskih ispitanika. Utvrđeno je da je smrt roditelja rizični čimbenik za pojavu suicidalnih misli kod dječaka, dok je neuspjeh u školi važan rizični čimbenik za suicidalne misli kod djevojčica. Osim toga, istraživači su otkrili da je kod ženskih ispitanica uporaba droga uz genetsku predispoziciju za samoubojstvo dodatno povećavala rizik od suicidalnih misli.

Rezultati naglašavaju ulogu koju negativni životni događaji igraju u pokretanju suicidalnih misli tijekom adolescencije, ali također pokazuju da određena iskustva mogu imati posebno nepovoljan učinak na one djevojčice kod kojih je već prisutan visoki genetski rizik za samoubojstvo.

Adolescenciju karakteriziraju mnoge promjene, poput razvoja identiteta i početka preuzimanja rizika. U ovom trenutku života, sposobnost adolescenata da se nose sa stresnim životnim događajima još uvijek sazrijeva. Kao takva, negativna životna iskustva mogu imati veći utjecaj na mlade ljude i dovesti do suicidalnih misli i ponašanja.

Uporaba droga jedan od najvećih rizičnih čimbenika za razvoj suicidalnih misli i ponašanja kod odraslih i taj rizični čimbenik je značajan već i u adolescenciji. Rezultati studije pokazali su i da se nekoliko rizičnih čimbenika povezanih sa suicidalnim mislima razlikuje među dječacima i djevojčicama.

Analiza prema spolu je provedena jer je poznato da prevalencija suicidalnih misli i ponašanja različita ovisno o spolu. Pretpostavka je bila da djevojčice imaju veći rizik od suicidalnih ideja, te da postoji veći rizik od samoubojstva kod dječaka. U toj analizi uočene su i još neke razlike između dječaka i djevojčica. Na primjer, rezultati su pokazali da kod djevojčica uporaba droga uz visoki genetski rizik od samoubojstva povećava rizik od suicidalnih misli, ali isti učinak nije primijećen kod dječaka. Mogući razlog za to jest da djevojke imaju veći rizik od suicidalnih ideja. Ukoliko bi se usredotočili na procjenu rizika od pokušaja samoubojstva i smrti, moguće je da bi genetski čimbenici mogli imati značajniji učinak kod dječaka.

Ključni dio prevencije samoubojstva jest znati koji su to specifični čimbenici koji dovode do takvog ponašanja. Rezultati ove studije ukazuju da bi praćenje utjecaja određenih negativnih životnih događaja tijekom adolescencije moglo pomoći u prepoznavanju adolescenata koji su osjetljiviji na razvoj suicidalnih misli, pa im je potrebnija intervencija.

Također je važno da se preventivna skrb proteže izvan domene liječnika. Roditelji, članovi obitelji, odgajatelji i druge odrasle osobe koje sudjeluju u životu adolescenta trebaju biti svjesni rizičnih čimbenika koji pridonose suicidalnim mislima i ponašanju. Prevencija je zapravo timski rad.

Izvornik: Lannoy S, Mars B, Heron J, Edwards AC. Suicidal ideation during adolescence: The roles of aggregate genetic liability for suicide attempts and negative life events in the past year. J Child Psychol Psychiatry. 2022 Jun 29. 

Prevela: Valentina Marinović, dr. med.