Gotovo 8% svih slučajeva COVID-19 javlja se u dječjoj dobi, a klinička je slika blaža u odnosu na odrasle bolesnike. Ovaj je postotak vjerojatno i veći, s obzirom na činjenicu da velik broj djece ne pokazuje simptome bolesti. Na temelju simptoma i laboratorijskih nalaza, simptomatsku je infekciju teško razlikovati od ostalih virusnih respiratornih infekcija. Jedini simptom koji je vrlo sugestivan za COVID-19 kod djece je anosmija. Djeca oboljela od COVID-19 najčešće imaju pozitivan kontakt u kućanstvu, ali je uloga djece u transmisiji SARS-CoV-2 još uvijek kontroverzna. Djeca školske dobi imaju veću ulogu u transmisiji SARS-CoV-2 od mlađe djece.

Multisistemski hiperinflamatorni sindrom kod djece rijetka je posljedica SARS-CoV-2 infekcije i razvija se kod prethodno zdrave djece i adolescenata, a karakteriziran je zahvaćanjem više organskih sustava i povišenim upalnim parametrima. Većina djece ima zadovoljavajući klinički odgovor na imunomodulatornu terapiju.

Preporuke za liječenje COVID-19 kod djece oslanjaju se na preporuke o liječenju odraslih, a sastoje se od suportivnog liječenja te, u rijetkim slučajevima, antivirusne terapije (remdesivir), kortikosteroida (deksametazon) monoklonskih protutijela (tocilizumab). Potrebne su daljnje studije u svrhu boljeg razumijevanja ove bolesti. 

Diana Didović, Andrea Nikčević, Ivana Valenčak-Ignjatić, Lorna Stemberger Marić, Srđan Roglić.