• Globalno uvođenje cijepljenja protiv COVID-19 najveće je i najbrže u povijesti, ali mnogi od onih koji su u najvećem riziku ostaju nezaštićeni – samo 28% starijih ljudi i 37% zdravstvenih radnika u zemljama s niskim prihodima primilo je svoju prvu dozu cjepiva a većina njih nije primila dozu docjepljivanja.
• Zdravstveni radnici, stariji od 60 godina i druge rizične skupine moraju biti obuhvaćeni kao prioriteti na putu ka postizanju cilja pokrivenosti cijepljenjem od 70%.
• Ažuriranje strategije SZO-a podiže ciljeve cijepljenja na procijepljenost od 100% za zdravstvene radnike i 100% za najrizičnije skupine s prvom i drugom dozom cjepiva, a sve s ciljem smanjenja smrtnosti, održavanja društva otvorenim i osiguravanja funkcioniranja gospodarstva.
• Iako su cjepiva spasila nebrojene živote, nisu značajno smanjila širenje COVID-19. Potrebne su inovacije za razvoj novih cjepiva koja znatno smanjuju prijenos, lakša su za primjenu i daju širu i dugotrajniju zaštitu.

Procjenjuje se da su u prvoj godini uvođenja cjepiva protiv COVID-19 spašena 19,8 milijuna života. Nevjerojatno velikim i brzim uvođenjem u cijelom svijetu, preko 12 milijardi doza dano je globalno, u gotovo svakoj zemlji svijeta, što je rezultiralo da zemlje u prosjeku dosegnu procijepljenost od 60%.

Ipak, samo 28% starijeg stanovništva i 37% zdravstvenih radnika u zemljama s niskim dohotkom cijepljeno je svojom prvom dozom. 27 država članica SZO-a još nije započelo program docjepljivanja, od kojih su 11 zemlje s niskim prihodima.

Strategija ima za cilj korištenje primarnih i doza docjepljivanja za smanjenje smrti i teških bolesti, kako bi se zaštitili zdravstveni sustavi, društva i gospodarstva. Na putu prema postizanju cilja od 70% procijepljenosti, zemlje bi trebale dati prioritet postizanju temeljnih ciljeva cijepljenja a to su 100% procijepljenosti zdravstvenih radnika i 100% najosjetljivijih skupina, uključujući stariju populaciju (preko 60 godina) i one koji su imunokompromitirani.

Čak i tamo gdje se postigne procijepljenost od 70%, ako značajan broj zdravstvenih radnika, starijih osoba i drugih rizičnih skupina ostane necijepljen, smrtni slučajevi će se nastaviti, zdravstveni sustavi ostat će pod pritiskom, a globalni oporavak bit će ugrožen. Cijepljenje svih onih koji su u najvećem riziku, najugroženiji dio populacije jedini je i najbolji način za spašavanje života, zaštitu zdravstvenih sustava i održavanje otvorenosti društava i gospodarstva.

Kako bi se osiguralo da cjepiva dopru do skupina s najvećim prioritetom, strategija naglašava potrebu za mjerenjem napretka u cijepljenju tih skupina i razvojem ciljanih pristupa za njihovo dosezanje. Strategija također ima cilj ubrzati razvoj i osigurati ravnopravan pristup poboljšanim cjepivima kako bi se značajno smanjio prijenos kao glavni prioritet, ali i kako bi se postigao trajan, sveobuhvatan imunitet.

Sadašnja cjepiva dizajnirana su za sprječavanje ozbiljnih bolesti i smrti, u čemu su i uspjela, spasivši milijune života. Međutim, nisu bitno smanjili prijenos. Dok virus nastavlja široko kružiti, pojavljuju se nove i opasne varijante, uključujući neke koje smanjuju učinkovitost cjepiva. Ključno je nastaviti ulagati u istraživanje i razvoj kako bi se cjepiva učinila učinkovitijima i jednostavnijima za primjenu, kao što su proizvodi u spreju za nos.

Ostale vitalne radnje koje treba poduzeti uključuju: pravednu distribuciju proizvodnih pogona po regijama i podršku snažnim programima isporuke cjepiva.