U početku omikron vala u Hrvatskoj su dominirale podvarijante BA.1 i BA.1.1. Međutim, daljnji rast slučajeva potom je uzrokovala pojava nove podvarijante BA.2 koja je, kao i drugdje u svijetu, polako potisnula prethodno prevladavajuće podvarijante BA1. i BA1.1. Kao i prethodne podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5 su prvi put dokazane u Južnoj Africi u siječnju i veljači 2022., a prevladavajuće su postale u travnju i svibnju 2022. godine. Od 12. svibnja 2022. godine BA.4 i BA.5 su klasificirane kao VoC.

Na kraju prethodnog omikron vala u Hrvatskoj prevladavala je BA.2 koju karakterizira supstitucija L452 na S proteinu. Spomenuta je mutacija dotad bila karakteristična za delta varijantu, a nalazi se i u podvarijantama BA.4 i BA.5. Ove podvarijante imaju identične S proteine, koji su usporedivi s BA.2. Zbog mutacija koje posjeduju, BA.4 i BA.5 podvarijante se uspješnije repliciraju u humanim stanicama alveolarnog epitela, a neutralizacijska protutijela stvorena na BA.1 i BA.2 smanjene su učinkovitosti na BA.4/5. Globalno širenje BA.4/5 posljedica je opisanih karakteristika.

Budući da BA.4/5 posjeduju mutacije L452R i F486V na proteinu S, uspješnije se vežu na stanice domaćina i izbjegavaju postojeći imunološki odgovor na SARSCOV-2 stečen preboljenjem i/ili cijepljenjem. Zbog uspješnije replikacije u stanicama od ostalih podvarijanti omikrona te izbjegavanja imunosti inducirane infekcijom prethodno prevladavajućim omikron podvarijantama može se pretpostaviti da će se uspješnije širiti u populaciji. Na sreću, potencijal za izazivanje teških oblika bolesti koje zahtijevaju bolničko liječenje te fatalni ishod značajno su manji u odnosu na prethodne podvarijante omikrona.

Iako su prvi slučajevi infekcija uzrokovanih BA.4/5 zabilježeni u EU još u ožujku. u Hrvatskoj su detektirane sredinom svibnja 2022. u uzorcima koji su poslani na sekvenciranje tijekom rutinskog genomskog praćenja SARS-CoV-2.

Prema posljednjim rezultatima (poslani 14. lipnja 2022.) sekvenciranja reprezentativnih pozitivnih SARS-CoV-2 uzoraka udio BA.4 u Hrvatskoj je 7,5 %, a BA.5 10,5 %, što je porast u odnosu na rezultate od prethodnog tjedna kada je njihov udio iznosio 3,7 %, odnosno 6,5 %. Ovo je u skladu s nalazima i u drugim zemljama EU, ali je u Portugalu njihov udio u svibnju već dosegnuo 90 %, posebice BA.5.

Trenutačno je BA.2 još uvijek dominantna podvarijanta u većini zemalja EU, a moguće je posumnjati na nju korištenjem testova PCR koji detektiraju specifične mutacije, odnosno dokazati ju sekvenciranjem cijelog genoma (WGS-eng. Whole Genome Sequencing) virusa. Identifikacija BA.4/5 zbog sličnosti u S genu s BA.2 zahtijeva primjenu WGS-a.

Prema za sada dostupnim informacijama, klinička prezentacija infekcija uzrokovanih s BA.4/5 usporediva je s ostalim podvarijantama omikrona po pitanju potrebe za bolničkim liječenjem ili liječenjem u jedinicama intenzivnog liječenja kao i smrtnog ishoda. Međutim, treba pozornije pratiti osobe koje imaju povećan rizik, posebice one starije dobi. Na temelju dostupnih podataka, infekcije uzrokovane s BA.4/5 ne uzrokuju teže oblike bolesti od onih koje su uzrokovale BA.1/2. Međutim, kao i prilikom prethodnog omikron vala, treba biti oprezan jer povećanje broja oboljelih može dovesti do povećanja broja bolesnika na bolničkom liječenju, u jedinicama intenzivnog liječenja te smrtnih ishoda povezanih s COVID-19.

Zbog svega navedenoga jako je važno na nacionalnoj razini imati dobre sustave praćenja cirkulacije SARS-CoV-2 kroz odgovarajuće kapacitete testiranja koji mogu pravovremeno detektirati oboljele te reprezentativno praćenje varijanti na genomskoj razini, što omogućuje pravovremenu detekciju SARSCoV-2 VoC.

Irena Tabain, Ivana Ferenčak, Dragan Jurić, Tatjana Vilibić-Čavlek