Sustavnim pregledom dostupne znanstvene literature u analizu su uključena 153 rada o dojenju majki koje su imale bolest COVID-19. Dojenčad i uzorci majčinog mlijeka od 46 majki koje su imale bolest COVID-19 testirani su molekularnom metodom (RT-PCR). Rezultati testiranja su pokazali da je 13 dojenčadi bilo je pozitivno na bolest COVID-19, a u 43 majke mlijeko je bilo negativno. U tri majke u kojih je nađen pozitivan nalaz mlijeka na genetski materijal virusa (nevijabilan virus), jedno dijete je imalo pozitivan nalaz na bolest COVID-19, no nije poznato je li zaraza nastala zbog prijenosa preko mlijeka ili bliskog kontakta s majkom. Druga dva djeteta su bila negativna (jedno je dojeno, a drugo je hranjeno izdojenim mlijekom bez otkrivenih virusnih čestica. U 80 % (12/15) uzoraka majčinog mlijeka nađena su zaštitna protutijela IgA.

Usprkos određenim ograničenjima istraživanja kao što su korištenje podataka iz prikaza pojedinačnih slučajeva ili istraživanja s malim brojem ispitanika, nedovoljno podataka o jačini i trajanju zaštite djeteta protutijelima IgA, nepoznati podaci o putu prijenosa infekcije na dijete i zaraznosti virusa, te nepoznanicama može li se SARS-CoV2 prenijeti majčinim mlijekom ili bliskim kontaktom s majkom, sadašnji podaci nisu dostatni za zaključak da se bolest COVID-19 može prenijeti s majke na dijete pri dojenju.

Zaključno, SZO preporučuje da bi majke s potvrđenim COVID-om 19  ili sumnjom na COVID-19 trebale započeti ili nastaviti dojenje, uključujući i zajednički boravak rodilje sa svojim čedom (rooming-in) te prakticiranje kontakta „koža na kožu“, posebice po rođenju i u prvim danima uspostavljanja dojenja. Kod male djece je mogućnost zaraze s novim koronavirusom mala, a infekcija je obično blaga ili asimptomatska pa koristi pretežu nad nedostacima nedojenja i odvojenosti majke i djeteta. U ovom trenutku rezultati istaživanja pokazuju da je COVID-19 puno manji rizik za dijete  nego druge infekcije od kojih dojenje štiti. Pritom je važno pridržavati se mjera prevencije kontaktnog prijenosa koronavirusa s majke na dijete. Majka treba nositi masku u blizini djeteta te redovito prati ruke prije i nakon bliskog kontakta s djetetom.  Koristi dojenja i interakcije između majke i djeteta u zaštiti od infekcija i za poboljšanje zdravlja posebice je važno u kriznim stanjima, kada mogu biti ugroženi higijena i opskrba čistom vodom, osiguravanje trajnih zaliha zamjenske hrane i dostupnosti zdravstvenih i drugih službi.

Dojenje ima pozitivne zdravstvene i druge učinke na dijete (poticaj tjelesnog, emocionalnog, osjetilnog i kognitivnog razvoja, pomaže u zaštiti od nekih infekcija)  i majku (smanjenje rizika za rak jajnika i dojke, pomoć u regulaciji tjelesne mase, pozitivan utjecaj na fonancije obitelji, okoliš i dr.). Osim što pruža prvu, najbolju i lako dostupu i besplatnu hranu za dijete, to je i jedinstvena mjera očuvanja zdravlja djece od najranije dobi, zajedno s drugim oblicima ostvarivanja blizine majke i djeteta, koji su značajan doprinos zdravlju i razvoju novorođenčadi. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča početak dojenja neposredno po rođenju te isključivo dojenje (samo majčino mlijeko u prehrani, bez ikakvih namirnica i vode) u prvih 6 mjeseci djetetova života uz postupno uvođenje dohrane uz nastavak dojenja do druge godine djetetova života i dulje, ako majci i djetetu to odgovara.

Koliko je dojenje poželjno i važno, pokazuje i činjenica da se već godinama obilježava Svjetski tjedan dojenja od 1. do 7. kolovoza , što je jedan od mnogo načina promicanja dojenja. U tome možete pomoći i Vi, tako da, ako imate pozitivnih iskustava vezanih uz dojenje, podijelite ih s budućim majkama i budete im podrška.