U istraživanje je uključeno gotovo 1200 veterana sa suicidalnom krizom koji su se javili u hitan prijem. Na njima je primijenjen siguran intervencijiski plan (Safety Planning Intervention), a intervencija je uspoređena s uobičajenim intervencijskim mjerama provedenim na kontrolnoj skupini od 500 veterana.

U intervencijskoj grupi veterani su učili kako identificirati znakove upozorenja suicidalne krize i dobili upute kako izbjeći taj rizik. Imali su i barem dva telefonska poziva nakon otpusta iz bolnice koje su proveli socijalni radnik ili psiholog. Socijalni radnik i psiholog su evaluirali pacijentov rizik, po potrebi su mijenjali sigurnosni plan i poticali angažman samog bolesnika.

Nakon šestomjesečnog praćenja, ispitivana skupina je imala manje pokušaja suicida u odnosu na kontrolnu skupinu (3% vs. 5%). Ispitivana skupina je dvostruko češće dolazila na kontrolne preglede u ustanove za mentalno zdravlje.

Planiranje skrbi i intervencije te aktivni pristup bolesniku sigurno su korisne komponente učinkovite prevencije suicida, stoji u zaključku studije.